Na arktičkom ostrvu Svalbard u Norveškoj nalazi se jedno od najvažnijih mjesta za budućnost čovječanstva – globalni sjemenski trezor, osmišljen kao osiguranje u slučaju planetarne katastrofe. Smješten duboko u zaleđenoj stijeni, ovaj trezor čuva stotine hiljada uzoraka sjemena biljaka iz cijelog svijeta, na temperaturama ispod nule.
U junu 2025. godine, vrata trezora će se nakratko otvoriti kako bi primila novu seriju uzoraka. Ove godine, 12 zemalja sa četiri kontinenta iskoristit će priliku da pošalju sjeme i osiguraju genetski materijal svojih najvažnijih biljnih kultura. Među novim zemljama koje se po prvi put priključuju ovom globalnom projektu nalaze se Benin, Filipini i Vijetnam.
Stručnjaci već godinama upozoravaju na ubrzano izumiranje biljnih vrsta koje koristimo za prehranu. U Sjedinjenim Američkim Državama, procjene govore da je nestalo oko 90% historijskih sorti voća i povrća. Na Filipinima, gdje su nekada uspijevale hiljade sorti riže, danas se uzgaja svega oko stotinu. U Kini je tokom posljednjih 100 godina izgubljeno 90% starih sorti pšenice. Globalno, smatra se da je više od polovine prehrambenih sorti nestalo u posljednjem stoljeću.
Trezor na Svalbardu čuva i neuobičajene sorte poput plavog krompira, zelenih paradajza i šampanjske raži – biljke sa specifičnim osobinama koje bi u budućnosti mogle biti ključne za prilagodbu klimatskim promjenama. Njihova otpornost na sušu, visoke temperature i razne bolesti čini ih dragocjenim resursom za buduće generacije poljoprivrednika.
Pored samog sjemena, pažljivo se prikupljaju i podaci o svakoj sorti – od ponašanja biljke u sušnim uslovima, do otpornosti na štetočine. Informacije se zatim bilježe i distribuiraju putem evropskih i međunarodnih baza podataka, uz podršku organizacija kao što je Informacijski centar za biološku raznolikost pri njemačkom Saveznom uredu za poljoprivredu i hranu (BLE).
Ni regija nije ostala po strani. Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska već su u prethodnim godinama deponovale svoje primjerke u trezoru na Svalbardu. Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci prvi je u regiji počeo sa slanjem uzoraka, dok je Hrvatska 2023. pohranila 161 pažljivo izabrani primjerak, a Srbija to učinila još 2021.
Danas se u trezoru u Norveškoj čuva više od 1,3 miliona takozvanih “pristupa” – pojedinačnih uzoraka sjemena iz banaka gena širom svijeta. Trezor služi kao globalna sigurnosna kopija za slučajeve kada lokalne kolekcije budu ugrožene – poput onih koje su uništene tokom rata u Ukrajini.
Ova jedinstvena institucija nije samo simbol nade, već i konkretna mjera za očuvanje budućnosti globalne poljoprivrede i sigurnosti hrane.