
Federalne vlasti podržale su inicijativu za prodaju dijela neperspektivne imovine Rudnika mrkog uglja Kreka, koja bi mogla predstavljati jedan od ključnih koraka u rješavanju dugogodišnjih finansijskih problema ovog preduzeća, uključujući porezne obaveze i pitanje uvezivanja radnog staža zaposlenima.
Prema procjenama menadžmenta rudnika, vrijednost imovine koja bi mogla biti predmet prodaje iznosi približno 40 miliona KM. Riječ je o objektima i zemljištu koji nisu neophodni za osnovnu djelatnost rudnika, a dio njih nalazi se i na atraktivnim lokacijama u Tuzli.
Direktor RMU Kreka Elnur Dizdarević izjavio je da se sva imovina evidentirana u poslovnim knjigama rudnika nalazi pod hipotekom Porezne uprave Federacije BiH. Kako je pojasnio, eventualna prodaja omogućila bi izmirenje dijela obaveza prema fondovima, kao i tekućih dugovanja, čime bi se stvorili uslovi za povezivanje radnog staža i penzionisanje radnika koji ispunjavaju zakonske uvjete.
Podršku ovom modelu dali su premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i nadležno federalno ministarstvo, uz najavu pripreme zakonskih izmjena koje bi regulisale postupak prodaje i korištenja sredstava ostvarenih na taj način.
Nikšić je istakao da bi nova zakonska rješenja mogla predstavljati značajan iskorak za Rudnik Kreka, omogućavajući rješavanje problema neuplaćenih doprinosa, ali i stvaranje pretpostavki za daljnji razvoj i stabilizaciju poslovanja.
Iz menadžmenta rudnika očekuju da će predložene izmjene zakona dobiti podršku u Parlamentu Federacije BiH, naglašavajući da bi prioritet trebalo biti osiguravanje prava radnika i stabilizacija finansijskog stanja preduzeća.
Podršku planu pružio je i Sindikat rudara RMU Kreka. Predstavnici sindikata navode da očekuju konačno rješavanje pitanja redovnog odlaska rudara u penziju, kao i dosljednu uplatu doprinosa u skladu sa zakonskim obavezama.
Rudnik Kreka godinama se nalazi među najvećim poreznim dužnicima u Federaciji BiH, ali iz Vlade FBiH navode da su posljednjih godina poduzeti koraci ka finansijskoj stabilizaciji. Paralelno s tim, pokrenuti su procesi modernizacije proizvodnje i prijema novih radnika, s ciljem očuvanja poslovanja i sprječavanja stečaja.
Na značaj stabilnog rada rudnika ukazao je i direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Sanel Buljubašić, naglasivši da se najveći dio električne energije u Federaciji BiH proizvodi u termoelektranama, zbog čega je kontinuitet proizvodnje uglja od strateškog značaja za energetski sektor.
Potrebu za rješavanjem pitanja poreznih obaveza i raspolaganja neperspektivnom imovinom godinama su isticali i federalni revizori, koji su u svojim izvještajima upozoravali na neophodnost provođenja mjera finansijske konsolidacije. Prema njihovim nalazima, dio preporuka iz ranijih godina nije bio u potpunosti realiziran.
