Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se danas u okviru opće debate 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je, između ostalog, rekao da je vrlo važno što su svi relevantni politički subjekti u BiH duboko svjesni činjenice da je temelje Dejtona moguće mijenjati samo kroz široki konsenzus i saglasnost svih, javlja Anadolu Agency (AA).
Na početku je govorio o pandemiji koronavirusa koja je obilježila ovu godinu te cijeli svijet dovela pred izazove kakve nismo mogli ni zamisliti prije toga.
“Odnoseći već stotine i stotine hiljada života, pandemija je posijala nesreću širom svijeta, ožalostivši brojne porodice sa čijom boli iskreno saosjećamo. Istovremeno, ova vrlo opasna pošast je u času blokirala fizičke veze i saobraćanje između kontinenata, regija, država, pa na koncu i svakidašnje susrete ljudi”, rekao je Džaferović.
Jedini način da se efikasno borimo protiv nje, kako je kazao, bio je da se fizički udaljimo jedni od drugih.
“To je, imajući u vidu ljudske navike i potrebe za međusobnim susretanjem, bilo jako zahtjevno, pa na koncu i traumatično, te je nanijelo ogromnu štetu, najprije ekonomiji, a zatim i sveukupnoj kvaliteti života. Ipak, ne treba zaboraviti da je u nedostatku vakcine i odgovarajuće terapije, to bio jedini način da se borimo za ljudske živote, čiji je spas bio važniji od ekonomskog rasta ili bilo čega drugog”, podsjetio je Džaferović.
Prema njegovim riječima, iako smo se, pri prvom talasu pandemije, svi morali fizički udaljiti jedni od drugih, ipak se probudila jedna snažna solidarnost koja nas je sve zbližila, kako na međunarodnom planu, tako i unutar pojedinačnih društava.
Posebno cijeni da je Bosna i Hercegovina, iako nije članica EU-a, uključena u sistem evropskih javnih nabavki.
“Također, ovom prilikom želim da istaknem da vakcina protiv koronavirusa mora biti dostupna cijelom čovječanstvu”, naglasio je Džaferović.
Osvrnuo se i na 75. godišnjicu Ujedinjenih nacija, koja se obilježava ove godine.
“Nastavši nakon zastrašujućih iskustava Drugog svjetskog rata, iz potrebe da se spriječi njihovo ponavljanje, Ujedinjene nacije su, od svog osnivanja do danas, faktor bez kojeg je nemoguće zamisliti regulisanje pitanja međunarodnog mira i sigurnosti, kao i planiranja globalnog razvoja i zaštite ljudskih prava. Unatoč brojnim izazovima i određenim poteškoćama u ispunjavanju svoje misije, Ujedinjene nacije ostaju nezamjenjivi okvir međunarodne saradnje koji treba dalje unapređivati i razvijati”, pojasnio je Džaferović.
Čestitao je i Volkanu Bozkiru na izboru za čelnika Generalne skupštine, uz poruku da može računati na punu podršku Bosne i Hercegovine u osiguranju produktivnog rada Generalne skupštine u idućih godinu dana.
Džaferović je naglasio da su multilateralne institucije i organizacije i u vremenu pandemije pokazale svoj izuzetan značaj u današnjem, globaliziranom svijetu.
“To smo posebno imali priliku vidjeti na evropskom kontinentu, gdje je historijski dogovor za paket ekonomskog oporavka Evropske unije vrijedan skoro 2 triliona eura, pokazao da je evropsko jedinstvo izuzetno snažno i da može predstavljati primjer svim drugim dijelovima svijeta. Snaga Evropske unije pokazala se i u činjenici da svoje ogromne finansijske resurse nije usmjerila samo ka svojim potrebama, već je podržala i druge, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, kao državu koja se nalazi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji”, podsjetio je Džaferović.
Kako je kazao, Bosna i Hercegovina i ovom prilikom izražava zahvalnost Evropskoj uniji na snažnoj podršci ekonomiji i zdravstvenom sistemu, koja je imala izuzetan stabilizacijski potencijal.
“Paket pomoći Evropske unije Bosni i Hercegovini vrijedan ukupno 300 miliona eura, za potrebe saniranja ekonomskih posljedica pandemije, svakako je dodatno učvrstio našu privrženost evropskim integracijama, a ujedno je i samoj Evropskoj uniji osigurao stabilnost u najbližem susjedstvu”, rekao je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Krajem ove godine, kako je kazao, navršit će se 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini.
“Iako je u trenutku zaključivanja, ovaj sporazum izgledao kao krhak, pa možda čak i kao neodrživ, on se ipak pokazao kao vrlo snažan i otporan stabilizacijski okvir koji je uspio odoljeti brojnim izazovima. Osnovni problem Dejtonskog mirovnog sporazuma je u tome što neki njegovi dijelovi nisu uopće implementirani, a neki su implementirani samo djelimično. Aneks IV, tj. Ustav Bosne i Hercegovine podrazumijevao je punu implementaciju cijelog sporazuma. Ovaj nedostatak se mora otkloniti. Dejtonski sporazum mora biti u cijelosti sproveden, moraju se poštovati sve odluke međunarodnih sudova i osigurati jednaka prava za sve građane u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ovo se posebno odnosi na prognana lica koja su se vratila u prijeratna mjesta prebivališta”, pojasnio je Džaferović.
Bosna i Hercegovina, nastavio je, već 25 godina živi u miru i to je od nezamjenjivog značaja, imajući u vidu naše iskustvo ‘90-ih, kao i iskustvo brojnih kriznih žarišta koja su otvorena u svijetu.
“Ipak, kada govorimo o nedostacima Dejtona, nikada ne treba zaboraviti da je riječ o mirovnom sporazumu, čiji primarni cilj nije bio osigurati primjenu sofisticiranih ustavnih standarda, te je sasvim prirodno da mu je potrebna nadogradnja, koja je moguća samo uz široki politički konsenzus. Vrlo je važno što su svi relevantni politički subjekti u našoj zemlji duboko svjesni činjenice da je temelje Dejtona moguće mijenjati samo kroz široki konsenzus i saglasnost svih”, smatra Džaferović.
Naravno, istakao je, takva situacija znači da nema brzih i jednostavnih promjena, pa samim time ni brzog i jednostavnog napretka, kakav mnogi očekuju i zahtijevaju.
“Ali, ova situacija istovremeno garantuje svima u Bosni i Hercegovini da imaju značajan stepen sigurnosti i zaštite. U Bosni i Hercegovini postoji opća saglasnost o nezamjenjivom značaju očuvanja mira, pa samim time i mirovnog sporazuma na kojem on počiva, što daje nadu da će u budućnosti bosanskohercegovačko društvo biti sve više zaokupljeno razvojnim pitanjima, ulazeći u novu fazu svog historijskog puta”, poručio je Džaferović.
Rekao je da Bosna i Hercegovina dijeli zabrinutost Generalne skupštine UN-a zbog neriješenih sukoba u aktuelnim kriznim žarištima te da daje punu podršku pozivu generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša na prestanak sukoba u svijetu, nakon eskalacije pandemije koronavirusa.
Dotakao se i Sirije navodeći da iako je u toj zemlji u proteklom periodu došlo do smanjenja nasilja, svjesni smo činjenice da se konflikt nastavlja u sporadičnim formama, a naročito zabrinjava izuzetno teška humanitarna situacija interno raseljenih lica u Siriji.
“Zabrinuti smo zbog toga što nisu postignuti napreci u okončanju sukoba u Libiji, Jemenu i Ukrajini, te pozivamo na intenzivnije učešće tijela međunarodne zajednice kako bi se došlo do trajnog okončanja sukoba. Bosna i Hercegovina smatra da je osiguranje trajnog mira i stabilnosti u odnosima između Izraela i Palestine moguće samo kroz diplomatske napore, u okviru međunarodnog prava, te dajemo punu podršku takvim naporima. Bosna i Hercegovina podržava dijalog između Prištine i Beograda koji se vodi pod okriljem Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država”, poručio je Džaferović.
Naglasio je i da je Bosna i Hercegovina ozbiljan, pouzdan i odlučan partner u jačanju evropskog sigurnosnog prostora, te aktivno doprinosimo regionalnim naporima s ciljem jačanja stabilnosti i sigurnosti Zapadnog Balkana.
“Naša zemlja neprestano jača svoje kapacitete za suzbijanje terorizma, svih oblika nasilnog ekstremizma, međunarodnog kriminala, proizvodnje i trgovine narkoticima. Bosna i Hercegovina učestvuje u regionalnim i međunarodnim inicijativama koje doprinose međunarodnoj sigurnosti, a u proteklom periodu smo od zemlje koja je konzumirala međunarodnu pomoć, u smislu vojnih misija, napravili zaokret i postali zemlja čiji vojnici i policajci učestvuju u mirovnim misijama širom svijeta”, istakao je Džaferović.
Podsjetio je da imamo dobru saradnju sa susjednim zemljama u brojnim stvarima, “te smo naše odnose sa susjedima stavili u sami vrh prioriteta naše vanjske politike”.
“Naš cilj je da rješavamo otvorena pitanja sa susjedima kroz dijalog, na principima uzajamnog uvažavanja i reciprociteta, i uz puno poštivanje međunarodnog prava. U tom smislu želim prenijeti zabrinutost građana Bosne i Hercegovine zbog činjenice da neka važna pitanja kao što je naprimjer pitanje ugovora o državnoj granici do danas nisu riješena sa svim susjednim državama. Bosna i Hercegovina je sa Crnom Gorom zaključila ugovor o državnoj granici, a do danas nemamo takve ugovore sa Srbijom i Hrvatskom. Bosna i Hercegovina stoji na stanovištu da se ti ugovori trebaju što prije zaključiti uz puno poštivanje poznatih, međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine i uz potpunu i dosljednu primjenu međunarodnog prava”, rekao je u obraćanju Džaferović.
Podsjetio je i da se BiH od posljednjeg kvartala 2017. suočava sa ogromnim problemom ilegalnih migracija, koji se naročito pogoršao tokom ove godine.
“Zbog zatvaranja preostalih migrantskih ruta, najveći dio migranata koji dolaze sa Srednjeg i Bliskog Istoka idu prema zemljama Evropske unije, preko teritorija Bosne i Hercegovine, predstavljajući ogroman sigurnosni i humanitarni problem za čije rješavanje naša zemlja nema dovoljno resursa. Naš plan je da dodatno ojačamo nadležne institucije koje se bave ovim pitanjem, da zaštitimo granicu i povećamo pomoć lokalnim zajednicama koje trpe najveći teret krize. Ali da bi se u potpunosti ovaj problem riješio, potrebna nam je mnogo veća podrška Evropske unije, kao i saradnja sa zemljama porijekla migranata”, pojasnio je Džaferović.
Podsjetio je i da migranti nemaju namjeru da ostanu u Bosni i Hercegovini, već da idu prema Zapadnoj Evropi.
Također, istakao je, “nastoje potpisati odgovarajuće sporazume o readmisiji sa zemljama porijekla migranata”.
“Ogroman društveni problem u Bosni i Hercegovini jeste iseljavanje naših mladih i obrazovanih ljudi. Boreći se sa sopstvenim demografskim deficitom, razvijene zemlje Evropske unije privlače mlade i obrazovane ljude iz Bosne i Hercegovine, nudeći im znatno povoljnije poslovne i sveukupne egzistencijalne prilike u svojim uređenim društvenim sistemima”, podsjetio je Džaferović.
Smatra da je jedini način da se efikasno suprotstavimo ovome trendu jeste da gradimo društvo koje će se temeljiti na principu jednakih šansi, te političkoj stabilnosti i pravnoj sigurnosti gdje je moguće mladim ljudima da planiraju svoju budućnost.
“Tom cilju se usporeno, ali uporno približavamo zahvaljujući naročito kredibilnoj perspektivi članstva u Evropskoj uniji. S tim u vezi, započeli smo provođenje obaveza iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, te očekujemo da će nadležne institucije ispuniti čitav set obaveza što skorije u periodu koji slijedi”, naglasio je Džaferović.
Također, jednako važno je, istakao je, nastaviti ispunjavati obaveze koje Bosna i Hercegovina ima u odnosu sa NATO savezom i to tako što će se bezrezervno podržavati svi zakoni i odluke koje su donijele institucije Bosne i Hercegovine o tom pitanju.
“Unatoč poteškoćama u funkcionisanju, Bosna i Hercegovina polako napreduje, te naše konačno opredjeljenje ostaje izgradnja sigurne, stabilne i prosperitetne države, koja će, kao ravnopravna članica međunarodne zajednice, doprinositi sigurnosti i prosperitetu globalne zajednice”, dodao je Džaferović.