Doktorica iz ratnog Sarajeva: Možda smo na pragu vakcine za koronavirus

0
79

Cijeli znanstveni svijet predano radi na pronalasku vakcine protiv COVIDA-19, zasad se nitko ne usuđuje reći da će vakcina sigurno biti. Ako se u tome i uspije, pitanje je kad će se pojaviti u većim količinama na tržištu.

No, ipak iz američke biotehnološke kompanije Moderna stižu optimistične vijesti jer se njihova vakcina, koja se već dva mjeseca testira na dobrovoljcima, pokazala učinkovitom. Naime, cijepljenje vakcinom mRNA-1273 pokazalo je da su vakcinisani razvili antitijela na koronavirus čak i ako su dobili najnižu dozu od 25 odnosno 100 mikrograma dvije sedmice nakon primljene prve doze.

Dapače, imali su imunološki odgovor sličan onom koji je utvrđen kod pacijenata koji su se oporavili od COVIDA-19. Tvrtka nakon ovih prvih optimističnih rezultata najavljuje treću fazu kliničkih ispitivanja za juni, a radit će se na više hiljada pacijenta. Pokaže li se da je vakcina učinkovita, mogla bi početi proizvodnja za masovnu upotrebu.

Tri doze

U studiji koju vodi američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID) testirane su tri različite doze cjepiva i to 25, 100 i 250 mikrograma, a ispitivala se prije svega neškodljivost vakcine. Vakcinisanje je obavljeno u dvije doze na 45 pacijenata podijeljenih u tri grupe odnosno po dobi. Prva skupina je bila u dobi od 18 do 55, druga od 56 do 70 te treća stariji od 71 godinu. Ovi prvi rezultati dobiveni su od prve skupine pacijenata. Također, 30 njih dobilo je dvije najniže doze, a samo je kod jednog cijepljenog zabilježena nuspojava, i to crvenilo na mjestu uboda igle.

“Tri su osobe dobile najveću dozu i to 250 mikrograma cjepiva i razvile su ‘sistemske simptome’ koji uključuju povišenu temperaturu, bolove u mišićima i glavobolju”, rekao je liječnik Moderne, Tal Zaks. No sve u se nuspojave same povukle, ali u tvrtki kažu da se u nastavku ispitivanja cjepiva više neće davati najveća doza. Na temelju dosad dobivenih podataka u drugoj fazi ispitivanja davat će se samo 50 i 100 mikrograma cjepiva u dvije doze, a NIAID će testirati dozu od 50 mikrograma na sve tri skupine pacijenata. U Moderni su uvjereni da će u trećoj fazi ispitivanja doziranje biti između 25 i 100 mikrograma.

“Ovi privremeni podaci prve faze pokazuju da cijepljenje s mRNA-1273 cjepivom izaziva imunološki odgovor u istom obimu koji se dobiva prirodnom infekcijom s tim da se to događa već kod doze od samo 25 mikrograma”, rekao je Zaks. Ne bi li se ubrzao postupak dobivanja novog cjepiva, FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) dala mu je oznaku Fast Track što će omogućiti da ubrzo krene ispitivanje na 600 novih pacijenata.

Moderna tehnologija

“S obzirom na to da se radi o tvrtki s vrlo modernom tehnologijom i da u ispitivanju sudjeluje NIAID, možemo biti optimistični, što potvrđuju i prvi rezultati kliničkih ispitivanja.

Pokaže li i treća faza ispitivanja slične rezultate, možemo očekivati da bi sljedeće godine mogli imati vakcinu protiv COVIDA-19”, kaže prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Dodaje da će ipak biti problema s mogućnostima proizvodnje vakcine jer u Moderni kažu da je njihov kapacitet tek 30 miliona doza.

“Zaista se ulažu veliki napori da se dođe do vakcine, a ovo tvrtke Moderna daleko je odmaknulo. Podaci su ohrabrujući. Svi očekujemo da će barem do proljeća iduće godine na tržištu biti neka vakcina s obzirom na snage koje su se udružile na tom poslu. Dođe li do toga, najveći će problem biti proizvodnja.

Dijelovi virusa neće biti dio ovog cjepiva

Vakcina mRNA-1273 protiv koronavirusa, koju razvija Moderna, tzv. je glasničko RNA cjepivo dizajnirano tako da naše stanice usmjerava na proizvodnju proteina koji mogu imati terapijsku ili preventivnu funkciju. Vakcina se radi novim postupkom koji ne sadrži niti jedan dio genoma koronavirusa i ne može izazvati infekciju. Umjesto toga uključen je kratki dio mRNA koji se radi u laboratoriju, odnosno S-protein.

Naime, tradicionalna vakcine sadrže male ili neaktivne količine virusa koji uzrokuje bolest, odnosno proteine koje proizvodi. Unose se u organizam kako bi izazvali imunološki sustav na reakciju. No, mRNA zapravo tjera sam organizam na proizvodnju dijela virusnih proteina. Unutar stanica mRNA se koristi kao predložak za proizvodnju potrebnog proteina.

Zato se proizvodi sintetička verzija mRMA koju virus koristi za izgradnju svojih infektivnih proteina, odnosno služi kao glasnik i daje upute za izgradnju tog proteina. Oni se ne nakupljaju i ne stvaraju virus, ali imunološki sistem, kad ih otkrije, počinje stvarati odbrambeni odgovor.

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here