Dnevnik: Amerikanci štite BiH

(Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)

U jednoj  TV anketi građanin iz Lukavaca na pitanje: kako vidi  budućnost BiH  je odgovorio: “Bosne i Hercegovine je bilo i bit će, jer su Amerkanci uz nas, štite nas i neće dati da nas neko sruši”. U pravu je. Sjedinjene Američke Države već 30 godina, neovisno od toga da li je na njenom čelu republikanac ili demokrat, garantuju suverenitet i teritorijalni integritet BiH. U sklopu tog političkog kontinuiteta jeste i potpis predsjednika Donalda Trampa na odluku kojom se podržava predsjednička naredba iz 2001. koja je proširena 2021. i 2025. godine, , a pod kojom su uvedene sankcije za kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a. Ovom izvršnom odlukom Amerikanci su produžili svoj aktivan odnos prema zapadnom Balkanu na još godinu počevši od 26. juna 2025.

Odlučni protiv nasilja

U dokumentu objavljenom u Federalnom registru SAD-a navodi se da su američka nacionalna sigurnost i vanjska politika ugrožene “djelovanjem osoba koje sudjeluju, pomažu, sponzoriraju i podržavaju ekstremističko nasilje u Sjevernoj Makedoniji i drugdje na zapadnom Balkanu, kao i opstrukcijom primjene Dejtonskog sporazuma ili kršenjem Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ovaj Trumpov potez može se protumačiti kao svojevrstan šamar velikosrpskim ambicijama koje ulažu veliki novac u lobiranjeda bi se promijenila američka politika prema Balkanu i sa crne liste skinuli Milorad Dodik i osobe koje ga podržavaju. Još godinu sve ostaje isto.

Sankcije su uvedene na temelju  zakona koji daje predsjedniku SAD-a ovlaštenje za sankcioniranje ciljnih pojedinaca i organizacija putem finansijskih i drugih mjera. Crna lista je žargonski naziv za listu sankcioniranih koju sačinjava Kancelarija za upravljanje imovine stranaca u SAD-u (OFAC) i ona se periodično ažurira – bilo dodavanjem novih imena ili pak brisanjem onih koji su preminuli ili su dostavili dokaze zašto bi trebali biti uklonjeni s liste. Američka vlada ove sankcije koristi da bi izvršila pritisak te podstakla promjene u ponašanju kako pojedinaca tako i kompanija i organizacija. Onima koji su sankcionirani ograničava se ili zabranjuje trgovina, putovanja u SAD, finansijske transakcije itd. Sankcionirani sebi mogu pomoći jedino promjenom vlastite politike, a nakon toga obratiti se Saveznom sudu u SAD-u ili kontaktirati direktno OFAC i tražiti pomilovanje. Svake godine na stotine osoba se uklanja s liste time što obećaju da će promijeniti svoje ponašanje, pa onda to i dokažu.

Budući da Dodik nastavlja voditi politiku rušenja BiH, da je takva njegova politika naišla na osudu širom svijeta, te da u bošnjačkom narodu više nema sugovornika – nema čemu da se nada u vezi  sa skidanjem njegovog imena s američke crne liste. Pri tome mu ne mogu pomoći ni razni tipovi iz SAD-a koji mu dolaze u Banjaluku i daju mu podršku, a novac za lobiranje koje Republika Srpska izdašno daje raznim firmama izgleda da je bacanje u bunar. Dodik još ne može shvatiti da je sve do njega, a on misli da radi dobro i stalno ističe da “samo vodi računa o interesima RS-a”.

Naslijeđe Michaela Murphyja

Na jednom od panela nedavne konferencije u Dejtonu povodom 30 godina od potpisivanja Okvirnog mirovog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini govorio je i bivši američki ambasador u BiH Majkl Marfi koji je rekao; “Skoro dvadeset godina gospodin Dodik vodi kampanju podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i države BiH. Nastoji stalno slabiti državu sprečavajući njezino funkcionisanje i uskraćujući joj resurse, a zatim navodi njenu nefunkcionalnost koja je rezultat toga kao opravdanje za svoj plan. Plasira pravne besmislice s ciljem da dovede u pitanje temeljne stubove Dejtonskog mirovnog sporazuma i BiH, napuhujući ih lažnim patriotizmom i neistinitim tvrdnjama da su RS i Srbi ugroženi”.

Nakon što je, zbog isteka mandata, Marfi otišao iz BiH rukovođenje američkom ambasadom u Sarajevu, u februaru 2025. godine. preuzeo je Daniel Koski kao otpravnik poslova. On je viši karijerni diplomat pri Ministarstvu inostranih poslova SAD-a u rangu savjetnika. Prethodno jeobavljao dužnost generalnog konzula u Ambasadi SAD-a u Ekvadoru od 2020. do 2023. godine. Službovao je i u Ambasadi SAD-a u Albaniji i to od 2016. do 2020. , gdje je bio vršilac dužnosti zamjenika šefa misije tokom posljednje dvije godine svog mandata. Pri kraju mandata bivši američki predsjednik Džo Bajden  odabrao je Daglasa Džonsa za novog ambasadora u BiH, ali je procedura njegovog imenovanja preknuta nakon što je u Bijelu kuću stigao Donald Tramp. To ne znači da Džons ne bi bio odlično rješenje. Naprotiv, to je diplomat koji je službovao na zapadnom Balkanu, između ostalog i u Crnoj Gori, u ambasadi u Podgorici. Očekuje se da će se do kraja ove godine znati ko dolazi za ambasadora SAD-a u BiH.

Bez obzira na to koga će Trump poslati za ambasadora u BiH sigurno je da se američka politika prema našoj zemlji neće mijenjati i da ćemo u SAD-u, kao i do sada,  imati velikog prijatelja i pouzdanog saveznika. Američka ambasada, s  Marfijem na čelu, podržala je demokratske promjene u našoj zemlji, usmjeravala brojne projekte koji za cilj imaju razvoj ekonomije, unapređenje institucija i pravednije društvo, te je jasno dala do znanja da SAD neće mirno posmatrati antidejtonsko djelovanje i udare na državu i onaj ko to čini neće ostati nekažnjen. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitičiki analitiačar iz Sarajeva)