Maline se smatraju superhranom, a prvi plodovi bit će zreli već krajem ovog mjeseca.
Većina bobičastog voća ima raznih zdravstvenih prednosti, ali nutritivni sastav svake vrste može varirati.
Tako su, primjera radi, maline bogatije vitaminom C, dok borovnice koje sadrže više vitamina K.
Utjecaj na zdravlje
Maline sadrže velike količine antioksidansa i fitonutrijenata, a istraživanja pokazuju da ove supstance mogu osigurati određenu zaštitu od kracinoma.
Pored toga, antiinflamatorna jedinjenja, koja se nalaze u malinama, mogu pomoći u smanjenju šansi za razvoj drugih bolesti.
Maline sprečavaju srčana oboljenja, poput moždanog udara, ali i pomažu da se nivo holesterola, krvnog pritiska i gojaznost drže pod kontrolom.
Antioksidansi su supstance koje mogu da odlože oštećenje ćelija. Fitonutrijenti su jedinjenja koja proizvode biljke, a koja imaju brojne zdravstvene koristi. Dok se fitonutrijenti nalaze samo u biljnoj hrani, antioksidansi potiču iz biljnih i životinjskih izvora.
Istraživanje je potvrdilo da su ljudi sa rizikom od dijabetesa, koji su jeli maline, smanjili potrebnu količinu inzulina i imali niži nivo šećera u krvi.
Maline sadrže mineral koji se zove mangan, koji je neophodan za promoviranje zdravih kostiju i kože. Također, mangan pomaže tijelu da regulira šećer u krvi.
Maline pomažu proizvodnju kolagena
Šolja malina sadrži osam grama vlakana, a studije su pokazale da konzumiranje više dijetetskih vlakana može pomoći u smanjenju rizika od razvoja dijabetesa tipa 2.
Maline su prepune vitamina C, koji je ljudskom tijelu potreban za proizvodnju kolagena, proteina koji podstiče zdravu kožu i obnavljanje rana.
Nadalje, istraživanja su pokazala da konzumiranje hrane sa antioksidansom zeaksantinom, koji se također nalazi u malinama, može pomoći da se smanji rizik od razvoja makularne degeneracije (bolesti oka koja uzrokuje zamagljen centralni vid) i štiti od razvoja katarakte (zamućene oblasti u prirodno čistom sočivu oka).
Studije su pokazale i da jedinjenja zvana flavonoidi, koja se nalaze u malinama, mogu poboljšati pamćenje, koordinaciju, funkcionisanje i raspon pažnje, pa je i ovo odličan razlog da ove bobice češće jedete.
A kako maline ustvari djeluju na dijabetes?
Glikemijski indeks (GI) maline je 32, i to se smatra niskim indeksom. Podsjećamo – GI je jedinica koja mjeri brzinu kojom bilo koja hrana, koja sadrži ugljikohidrate, može povećati nivo glukoze u krvi.
Prirodni šećer
Maline su, primjera radi, bogate vlaknima. Dakle, kada jedemo maline, dugo se osjećamo sitim.
Sadržaj šećera u malini je mnogo manji od drugog voća jer 100 grama ove bobice sadrži samo 4,4 grama šećera što znači da manje povećavaju nivoa glukoze u krvi.
Kada je najbolje vrijeme da se osvježite malinama?
Najbolje vrijeme da osobe sa dijabetesom konzumiraju maline je uvečer, prije spavanja.
Jedna šolja ili oko 125 grama malina preporučuje se svakodnevno za dijabetičare. Ove bobice sadrže fruktozu, prirodni šećer potreban za metabolizam inzulina, što također znači da maline moraju da se konzumiraju u umjerenim količinama.
Plodovi sadrže salicilate, hemikaliju koja se prirodno nalazi u nekim malinama. Ako je neko osjetljiv na salicilate, nakon konzumiranja maline može razviti alergijske reakcije, poput upale i osipa na koži. (Izvor: Faktor.ba)