Sastanak lidera, u povodu 10. godišnjice Brdo-Brijuni procesa, održan je na Brdu kod Kranja u Sloveniji. Čelnici Procesa Brdo-Brioni usvojili su zajedničku deklaraciju saopštio je domaćin sastanka, slovenački predsjednik Borut Pahor.
“Nakon trosatnih pregovora usvojena je Deklaracija iz Brda”, objavio je Pahor na Twitteru
Radi se o inicijativi koju je Borut Pahor, nekad slovenski premijer, a danas predsjednik, pokrenuo u saradnji s Hrvatskom 2010., i to s ciljem jačanja međusobnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu prema Evropskoj uniji.
Džaferović: EU kompletna samo sa državama Zapadnog Balkana
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović izjavio je na sastanku lidera procesa Brdo-Brijuni da Evropska unija može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice.
“Želim da kažem da ubrzani prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Evropska unija prije svega treba posmatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to garantuje sigurnost i prosperitet i EU i Zapadnog Balkana”, rekao je.
Na sastanku, Džaferović je naveo da se taj proces etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa, te da je značaj i promoviranje evropske perspektive Zapadnog Balkana.
Prema njegovim riječima, ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju, a većina dobrih stvari do kojih je došlo u regionu rezultat su evropskih integracija, što ukazuje koliko je moćan i važan ovaj proces.
“Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima. Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava. Važno je reći da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati”, izjavio je.
Džaferović je kazao da tako, BiH i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što BiH nije spremna. Dodatno, kako je rekao, opterećuje i pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena.
“U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju”, naveo je.
Na koncu, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru.
Član Predsjedništva BiH je kazao i da sa Hrvatskom postoji neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH.
Dodatno opterećuje odnose i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje, kao i neriješeno pitanje imovine BiH u Hrvatskoj. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH.
Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja BiH sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, ocijenio je.
Prema njegovim riječima, pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.
Uprkos svim poteškoćama, Evropska unija je i dalje okvir sigurnosti i blagostanja, dodao je.
“Naš cilj u Bosni i Hercegovini je usvojiti evropske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio evropskog sistema”, rekao je.
Pomenuo je i u da je prije dvije godine, u vrijeme proteklog sastanka ovog formata, bilo otvoreno pitanje ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu, što je riješeno, iako je riječ o složenom pitanju.
“Činjenica da i pored složenog sistema odlučivanja u Bosni i Hercegovini uspijevamo praviti iskorake ukazuje na našu opredijeljenost ka euroaltantskoj budućnosti. Budućnost BiH je u izgradnji funkcionalne, cjelovite i demokratske države, članice EU i NATO saveza, u kojoj će se svaki čovjek osjećati komotno i imati jednaka prava na svakom pedlju ove zemlje”, zaključio je.
Vučić: Na samitu u Sloveniji bilo riječi o promjeni granica, Srbija poštuje već utvrđene granice
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je danas rekao u Brdu kraj Kranja, u Sloveniji, da je na samitu Procesa Brdo-Brioni bilo govora o promjeni granica unutar regiona, ali da se Srbija zalaže za granice koje su utvrđene u Ujedinjenim nacijama.
“Srbija se oduvijek zalaže za princip poštovanja nemijenjanja granica priznatih od Ujedinjenih nacija. Neki misle da ne treba da se mijenjaju granice onako kako se njima sviđa, a mi mislimo da ne treba da se mijenjaju u skladu sa pravilima koje su ustanovile UN “, rekao je on nakon samita Procesa Brdo-Brioni.
Samit Procesa Brdo-Brioni, na kojem su učestvovali predsjednici Slovenije, Hrvatske i zapadnobalkanske šestorke, održan je danas na Brdu kod Kranja.
“Pominje se kako bi trebalo da se brišu granice unutar regiona kako bismo imali slobodniji protok ljudi, robe, kapitala i usluga i to je dobro. Mnogo toga dobrog ima u zaključcima, da li smo mogli oko svega da se dogovorimo – naravno da nismo”, istakao je predsjednik i dodao da je zadovoljan što su svi osim Prištine uspjeli da se dogovore.
Na sastanku je bilo riječi i o evrointegraciji regiona.
“Postignut je konsenzus da se cijeli region nalazi na evropskom putu i da bi trebalo zajednički da radimo. Podržali smo namere, želje i pretenzije drugih na Zapadnom Balkanu i za otvaranje datuma za pregovore i za viznu liberalizaciju”, rekao je on novinarima.
Vučić je rekao da Srbija sada ne bi bila dio EU ni da je ispunila sve uslove za to jer je “realna situacija u Evropi takva da postoji zamor od proširenja, realna situacija i u našem regionu je da nije mali zamor od priče o svemu tome”.
“Ali naš je posao da budemo na evropskom putu jer je to najbolje za sve nas na Zapadnom Balkanu”, istakao je Vučić i dodao da je prijem tih zemalja u EU neizvjestan, ali da je “posao Srbije da raste što brže”.
Dijalog s Prištinom bi, rekao je, trebalo da se nastavi, ali za to mora da postoji volja jer “ako dođete i kažete: ‘Mora da bude kako ja kažem i nikako drugačije!’, onda to obično bude nikako”, rekao je predsjednik Srbije.
Vučić je poslije samita u Sloveniji otputovao za Brisel gdje će se danas sastati s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Sastanku prisustvuju predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović, predsjednici Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Sastanak lidera je prilika za potvrdu i jačanje opredijeljenosti za nastavak procesa proširenja Evropske unije ali i za razmjenu mišljenja o drugim aktuelnim pitanjima.(ftv,tl)