Blaško Lovrić tvrdi da su na spomen-obilježju ispred Islamskog centra u Zagrebu navedena imena velikog broja ljudi poginulih u ratu u BiH koji nisu bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga.
Nadležnim institucijama u Hrvatskoj i BiH uputio je zahtjev za provjeru popisa i dostavio dokumentaciju kojom potkrepljuje svoje navode.
Lovrić je bivši zapovjednik postrojbi Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Brčkog.
Prema informacijama koje je objavio Večernji list BiH, Lovrić procjenjuje da se među ukupno 1156 imena uklesanih na spomeniku nalazi čak 870 osoba koje su poginule na ratištima u BiH, bez povezanosti s hrvatskim oružanim snagama. Svoje tvrdnje temelji na usporedbi imena s lokalnih spomenika u Bosni i Hercegovini, podataka o mjestima i datumima pogibije te dokumentacije koju je prikupio tijekom istraživanja, prenosi Narod.hr.
Lovrić je o slučaju obavijestio Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, kao i Federalno ministarstvo za pitanja branitelja te Udrugu obitelji poginulih branitelja Distrikta Brčko.
U dopisu navodi da je pregledom imena na zagrebačkom spomen-obilježju i u pratećim monografijama uočio niz osoba za koje tvrdi da su poginule braneći Bosnu i Hercegovinu, a ne Hrvatsku. Kao bivši zapovjednik na području Brčkog ističe da raspolaže saznanjima o okolnostima pogibije dijela tih ljudi.
Uz službeni zahtjev priložio je popis imena s datumima i mjestima stradavanja te fotografije kojima uspoređuje natpise na spomenicima u BiH i Hrvatskoj. Od nadležnih tijela zatražio je da utvrde na temelju kojih su vojnih i drugih službenih dokumenata pojedinci uvršteni na popis poginulih hrvatskih branitelja.
Jedan od primjera na koji Lovrić posebno upozorava jest Salem Demir, njegov nekadašnji suborac, čije se ime, prema njegovim navodima, na zagrebačkom spomeniku pojavljuje dvaput – jednom kao Salem Demir, a drugi put kao Demir Salem.
Lovrić tvrdi i da se na popisu nalaze osobe poginule na području Gradačca, Orašja, Tuzle, Dervente, Bosanskog Broda, Brčkog i drugih mjesta u BiH. Kao posebno zastupljeno područje izdvaja Gradačac, odakle, prema njegovim podacima, potječe 226 osoba čija su imena uvrštena na spomen-obilježje.
Među spornim imenima, kako navodi, nalaze se i ljudi poginuli u sukobima HVO-a i Armije BiH, kao i pripadnici drugih etničkih skupina te osobe koje se nisu izjašnjavale kao Bošnjaci. Sve te slučajeve smatra razlogom za detaljnu provjeru kriterija prema kojima su imena uvrštavana na zagrebački spomenik.
U svom dopisu naveo je i niz pojedinačnih primjera osoba poginulih u Boderištu, Dubravama, Vitezu, Busovači, Žepču i drugim mjestima u BiH. Njihovi datumi i mjesta pogibije, smatra Lovrić, mogu poslužiti kao polazište za usporedbu s vojnim evidencijama i dokumentacijom o poginulim hrvatskim braniteljima.