Ambasada SAD o snimku Stevandića

Ratni snimak iz Kotor-Varoši, na kojem se vidi predsjednik NSRS Nenad Stevandić u fokusu je javnosti u Bosni i Hercegovini.

Sporni snimak otvorio je brojna pitanja, od ponovnog aktueliziranja pitanja zločina u ovoj bosanskohercegovačkoj opštini, s obzirom na to da mnogi zločinci nisu odgovarali pred licem pravde pa do pitanja kako je moguće i da li je u redu da se presuđeni i osuđeni ratni zločinci bave politikom i to u državi u kojoj su počinili ratne zločine­!?

Naime, porazna činjenica je da među 4.000 osoba osumnjičenih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini koje nisu procesuirane ima i onih koje su trenutno aktivne u javnom životu u ovoj zemlji.

Iz Tužilaštva BiH, koje raspolaže ovim brojkama, nikada nisu precizirali ko su te osobe, nego je rečeno da “među prijavljenim i osumnjičenim ima osoba koje se sumnjiče kao direktni izvršioci zločina, kao i osoba koje su bile u zapovjednim strukturama u institucijama vojske, policije i političke uprave u različitim strukturama na svim stranama”.

Uprkos ovim činjenicama Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine za sve ove godine nije usvojila izmjene Izbornog i Krivičnog zakona koje se odnose na zabranu kandidiranja osuđenim ratnim zločincima, što je praksa u evropskim zemljama, gdje je kandidiranje na izborima onemogućeno takvim osobama.

Tragom evropske prakse Preporod.info poslao je upit Ambasadi Sjedninjenih Američkih Država (SAD) u BiH od kojih su tražili da se očituju o političkom angažmanu osoba koje se dovode u vezu sa ratnim zločinima, kao što je slučaj s predsjednikom NSRS Stevandićem, kao i o izmjenama ovakvih slučajeva kroz Izborni zakon.

– Bosanskohercegovačke institucije nadležne za vladavinu prava imaju odgovornost da istraže sumnje o počinjenim ratnim zločinima. Istraga i procesuiranje ratnih zločina ključni su kako bi se osiguralo da pojedinci odgovaraju za zločine počinjene tokom rata od 1992. do 1995. godine. Procesuiranje i krivično sankcionisanje ratnih zločina također je neophodno za suočavanje sa strašnim naslijeđem od 1992. do 1995. godine i stvaranje uslova za pomirenje unutar Bosne i Hercegovine. Visokopozicionirani političari nisu iznad zakona, niti su izuzeti od istrage i krivičnog gonjenja, te niti kazne, ako budu osuđeni – stoji u odgovoru iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.