U vremenu kada digitalni sadržaji i tehnologija dominiraju svakodnevicom najmlađih, stručnjaci sve glasnije upozoravaju na važnost povratka prirodi. Igra u prirodi nije samo način da se djeca zabave – ona je ključna za njihov kognitivni, emocionalni i fizički razvoj.
Zdrav um počinje vani
Psiholog dr. Peter Gray s Boston Collegea, kroz brojna istraživanja ističe da slobodna i nesputana igra na otvorenom pozitivno djeluje na razvoj mozga. Ona podstiče kreativnost, unapređuje sposobnost rješavanja problema i jača tzv. izvršne funkcije mozga – pažnju, samoregulaciju i planiranje. Sve su to ključni elementi za uspješno učenje i razvoj djece.
Istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Psychology 2020. godine pokazalo je da djeca koja redovno borave u prirodi imaju niži nivo stresa i anksioznosti te bolju koncentraciju, posebno ona s poremećajem pažnje. Prirodno okruženje, tvrde autori studije, ima smirujući efekt na nervni sistem.
Blato i zemlja nisu neprijatelji – naprotiv
Mikroorganizmi prisutni u zemlji, biljkama i prirodnim površinama igraju ključnu ulogu u jačanju dječijeg imuniteta. Prema istraživanju objavljenom u Nature Communications, izloženost prirodnim mikrobima u ranom djetinjstvu smanjuje rizik od razvoja alergija i hroničnih upalnih bolesti. Najnoviji dokazi povezuju ovaj kontakt i s boljim neurološkim razvojem.
Naime, prirodni mikrobi pomažu regulaciji imunosnog sistema, a samim tim i zdravlju mozga, raspoloženju i emocionalnoj stabilnosti. Igranje u zemlji, dodirivanje biljaka i boravak u šumama nisu samo “dječije igre”, već važna biološka potreba.
Samostalnost i povjerenje u vlastite sposobnosti
Prirodna okruženja nude brojne izazove i prilike za donošenje odluka – da li se popeti na drvo, preskočiti potočić ili pronaći put u šumi. Kroz takve situacije djeca razvijaju samopouzdanje i vjeru u svoje sposobnosti, što je ključ za izgradnju mentalne otpornosti.
Uz to, boravak u prirodi često podrazumijeva i igru u grupi – čime se razvijaju socijalne vještine, empatija i osjećaj zajedništva.
Roditelji, vratimo djecu prirodi
Uprkos dokazanim koristima, djeca danas provode sve manje vremena vani. Urbanizacija, strah od povreda, ali i privlačnost digitalnih uređaja smanjili su slobodu kretanja i spontanost igre. No, upravo su aktivnosti poput šetnji šumom, penjanja po drveću, igre u blatu i istraživanja prirodnih staništa ono što djeci danas najviše nedostaje.
Stručnjaci savjetuju roditeljima da svakodnevno planiraju barem jedan dio dana u prirodnom okruženju, bez stresa, pravila i uređaja.