Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je u utorak da tokom svog mandata nije uspjela stvoriti sigurnosnu arhitekturu koja bi mogla spriječiti ruski rat protiv Ukrajine, prenosi Anadolu Agency (AA).
U prvom javnom nastupu od kada je napustila funkciju u decembru, Merkel je rekla publici u Berliner Ensemble teatru da je posljednjih nekoliko sedmica svog mandata počela ozbiljno shvatati mogućnost ruskog pokretanja rata protiv Ukrajine.
Osuđujući Rusiju, ona je naglasila da nema opravdanja za rusku invaziju, “brutalni napad” kojim se krši međunarodno pravo.
Merkel je također pohvalila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za njegovo vodstvo, dodajući da “on predstavlja novu Ukrajinu”.
“Ne dijelim mišljenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, da to bude vrlo jasno. Ali nismo uspjeli da stvorimo sigurnosnu arhitekturu koja je mogla spriječiti ovo (rat u Ukrajini)”, istakla je ona.
Također je odbacila kritike da je pod njenim vodstvom Njemačka bila uhvaćena u iluziji da bi vojno agresivna Rusija mogla biti demokratizovana širenjem trgovinskih veza sa zapadnim zemljama.
“Nisam vjerovala da se Putin može promijeniti trgovinom”, podvukla je ona, dodajući da ipak vjeruje da je, ako je politička saradnja nemoguća, razumno imati barem neke ekonomske odnose sa Rusijom.
Objašnjavajući da su se njene veze s Putinom pogoršale nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, Merkel je rekla da je poručila ljudima da “Putin želi da uništi Evropu jer vidi EU kao preliminarnu fazu NATO-a”.
Napomenula je da je tokom svog rukovođenja dovoljno radila na tome da ne eskaliraju tenzije sa Rusijom, ali da je žalosno što se to nije moglo postići.
Ranije je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock oštro kritikovala energetsku politiku zemlje prema Rusiji pod vodstvom Angele Merkel.
Baerbock smatra da je zadržavanje njemačko-ruskog gasovoda Sjeverni tok 2, koji su dugo kritikovali centralni i istočni Evropljani, bilo je kobno.
Merkel je dugo opisivala Sjeverni tok 2 kao projekat privatnog sektora. Nakon promjene vlasti, ni njen nasljednik Olaf Scholz se u početku nije distancirao od projekta.
Međutim, sa početkom ruskog rata protiv Ukrajine, Njemačka je stavila na čekanje certifikaciju naftovoda.