Zbog afričke kuge svinja na području Semberije i Majevice do sada je eutanazirano više od 40 hiljada svinja.
Iako u znatno manjoj mjeri, zaraza se i dalje sporadično pojavljuje na farmama. Oni koji su sačuvali stočni fond razmišljaju o tome šta dalje, a oni koji su izgubili sve moraju čekati do 21. decembra, kako bi počeli sa obnovom farmi.
Afrička kuga svinja desetkovala je farme na sjeveroistoku zemlje. Prema procjenama veterinara, oko 80 posto svinja u Semberiji je eutanazirano, a mnoge farme su još uvijek puste.
Doktor veterinarske medicine Slaviša Cacanović kaže:
“Ova bolest je osakatila naše svinjogojstvo i, nažalost, posljedica svega toga je da ćemo ove i narednih godina konzumirati meso koje se uvozi. Još uvijek nije počelo to masovno ubacivanje svinja, ali će se u narednom periodu raditi, posebno koji procenat će se ubacivati, u ovim područjima gdje je bila eksplozija zaraze, selima prema Brčkom.”
I uzgajivači kažu da je stanje daleko od dobrog. Oni koji su sačuvali farme, razmišljaju o tome šta dalje, dok oni koji su ostali bez stoke moraju čekati rok koji je dalo resorno ministarstvo da bi na farme ubacili nova grla, piše BHRT.
Predsjednik UO Udruženja uzgajivača svinja entiteta RS Slobodan Petrić dodaje:
“I dalje ima pozitivnih uzoraka na terenu, ali je značajno smanjeno u odnosu na ljeto. Mi koji smo bili negativni, zanavljamo proizvodnju uz pridržavanje svih mjera, a trenutno rješenje Ministarstva je da oni koji su bili pozitivni do 21. decembra ne mogu zanavljati proizvodnju.”
Svinjogojstvo u Semberiji je na izdisaju i ova grana neće moći da se oporavi od zadatog udarca, kaže Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednika.
“Mi smo sad u neizvjesnosti kao proizvođači, da li ići dalje u proizvodnju, obnavljati, kad se i danas ubijaju svinje, nismo došli do kraja, jednostavno iskaču dnevno po četiri-šest farmi koje se eutanaziraju, ljudi ne vjeruju nikome, pa ni sami sebi, niko odgovornost podnio nije”, dodao je Bakajlić.
Za one koji proizvodnju nastavljaju, jedna od glavnih stavki bit će osiguranje gazdinstava. Poljoprivrednik iz Amajlija Petar Dragojlović kaže:
“Do sada nismo to osiguravali, a da vam budem pošten, s obzirom da vidimo da su neprilike lako primjenjive, ja mislim da ću ovu godinu osigurati, ako ima za sve, može biti i za to.”
Sagovornici BHRT-a upozoravaju da će posljedice pojave afričke kuge u BiH biti katastrofalne, o čemu najbolje svjedoče primjeri zemalja u regionu, koje se godinama bore sa iskorjenjivanjem zaraze. (tl)