Da ne bude nikakve dileme, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik unaprijed je precizirao i vrijeme i odluku koja će na ovom zasjedanju biti donesena.
Dok se govori o Dodikovoj “velikoj zavjeri”, te analizira koja bi nova ovlaštenja mogla dobiti vlast pod njegovom kontrolom u Banjoj Luci, stručnjaci za ustavno pravo, naravno, čekaju obrazloženje odluke.
Prof. dr. Nedim Ademović, ugledni profesor ustavnog prava, kaže da se svi mi u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom svijetu, nalazimo u jednoj vrlo teškoj situaciji, tako “da poduzimanje bilo kakvih paušalnih, preuranjenih stavova nije dobro”.
“Svim odlukama je potrebno vrlo racionalno, hladno, argumentirano pristupiti, pa tako i kada je u pitanju odluka RS da se eventualno pređe iz ‘vanredne situacije’ u ‘vanredno stanje’. To ne treba paušalno, apriori, ni odbijati, niti prihvatiti. Jer svako novo stanje, formalno-pravno, podrazumijeva, s jedne strane, veću operativnost države i centralizaciju moći, ali i odustajanje od nekih klasičnih, demokratskih standarda odlučivanja i postupanja. Dakle, imamo i realnu mogućnost da se društvo kao cjelina, ali i pojedinci, ograniče u svojim pravima, odnosno liše ljudskih prava, te da im se ona suze, a što smo i očevidci u zadnjih 10 dana”, govori Ademović.
Željka za sve
Pojašnjava da će u slučaju donošenja ovakve odluke predsjednica RS Željka Cvijanović imati pravo da uz prostu konsultaciju sa predsjednikom NSRS donosi uredbe sa zakonskom snagom, te će imati ovlasti postavljanja dužnosnika što inače radi Skupština.
“To znači da ona uzima i zakonodavne prerogative. Takav jedan upad u demokratske vrijednosti podrazumijeva opravdanje takve situacije. To ćemo vidjeti, šta će, dakle, od argumenata ponuditi na NSRS. Čak i da je sve to opravdano, mora se voditi računa da li će imati reperkusije na funkcionalnost, suverenost, integritet i sveopću borbu države protiv COVID-19. Ukoliko takve reperkusije budu u suprotnosti sa državnim ciljevima, onda takva mjera ne može donositi bez usaglašavanja situacije na državnom nivou”, veli on.
Država, dodaje, mora ponuditi jedno racionalno obrazloženje koje predstavlja adekvatan odgovor na pitanja o “javnom interesu koji se u ovim okolnostima pokušava slijediti”.
“Prema tome, ako RS ili država Bosna i Hercegovina, pošto i ona može proglasiti vanredno stanje i situaciju, imaju opravdan javni interes i legitimne ciljeve, a dokaže se da te ciljeve i interese ne mogu da opravdaju nekim drugim, eventualnom blažim sredstvima, onda se smatra da je proglašenje vanredne situacije ili vanrednog stanja opravdanim. To je neka klasična formula preispitivanja pravičnosti postupanja država. U svakom slučaju, RS ima ustavni osnov za proglašavanje vanrednog stanja. Pravni osnov postoji”, govori nam Ademović.
Da li iniciranje tog mehanizma opravdano ili ne?
“Vlast u RS mora opravdati taj zahtjev vodeći pri tome računa ne samo o ciljevima i interesima koji se slijede i žele postići (nije dokaz da se to ne može uraditi i na drugi, blaži način), već se mora voditi računa da je to samo jedan entitet u okvir suverene države, te da takve mjere ne naruše eventualno cjelovitost, harmoničnost, i opći državni interes “, upozorava naš sagovornik.
Neophodne mjere
Nadalje, kaže da “RS mora objasniti kakve će to imati posljedice i reperkusije” po građane cijele BiH.
“Za cijelu državu i druge administrativno-teritorijalne nivoe, prije svega FBiH i Brčko Distrikt. Posebno uzimajući u obzir slobodu kretnja, ekonomske slobode, socijalna prava, zdravstvenu zaštitu i slično, jer će to bit jedan od načina da se opravda ova situacija. Svakako da se razmisli da li su takve mjere neophodne i u drugom dijelu Bosni i Hercegovini, ili u cijeloj državi eventualno. Pošto se zaista nalazimo u teškoj situaciji”, istakao je dr Ademović.
Naglašava da u ovom trenutku ne smijemo napraviti krive korake, jer “nas oni zaista mogu puno koštati”.(rsa,tl)