Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) suočena je s kritikama zbog objavljivanja identiteta osoba koje su prijavile izborne nepravilnosti. Ovaj potez izazvao je zabrinutost da prijavitelji mogu biti izloženi političkim pritiscima, ucjenama ili odmazdi, što je dovelo do toga da neki građani izbjegavaju prijavljivanje nepravilnosti pod svojim pravim identitetom.
Pozadina situacije
U martu ove godine, izmjenama Izbornog zakona, visoki predstavnik je omogućio CIK-u da javno objavljuje prijave izbornih nepravilnosti, uključujući identitete prijavitelja. To je prvi put da je CIK javno objavio detalje o preuranjenoj izbornoj kampanji, što je naišlo na kritike iz različitih izvora, uključujući Damjana Ožegovića iz Transparency Internationala u BiH.
“Građani mogu trpjeti odmazdu, diskriminaciju ili druge štetne radnje”, ističe Ožegović.
CIK je objavio preko 200 prijava nepravilnosti, od kojih je polovinu podnijelo građanstvo. Iako je šest prijavitelja zatražilo anonimnost, identiteti ostalih su otkriveni. Hasan Kamenjaković iz organizacije “Pod lupom” upozorava da CIK ne štiti dovoljno identitete prijavitelja. On dodaje da je ovo problem koji se javljao i u prethodnim izbornim ciklusima.
Zakon i njegova primjena
Prema izmjenama Izbornog zakona, preuranjenom kampanjom smatraju se aktivnosti od raspisivanja izbora do zvaničnog početka kampanje, što je period od maja do septembra. U tom razdoblju političkim strankama, kandidatima i njihovim pristalicama zabranjeno je promovisanje svojih programa. Kršenje ovih pravila može rezultirati kaznama do 30.000 KM. Međutim, CIK je dosad izricao uglavnom minimalne kazne, najčešće od 3.000 KM, dok najviša kazna još nije izrečena.
CIK je pojasnio da se, prema zakonu, prigovori moraju dostaviti svim stranama u postupku, uključujući i informacije o identitetu prijavitelja. Samo oni koji izričito traže anonimnost ostaju zaštićeni.
Uticaj na prijavljivanje nepravilnosti
Kritičari upozoravaju da bi objavljivanje identiteta moglo obeshrabriti građane da prijavljuju nepravilnosti zbog straha od mogućih posljedica. Objavljivanje informacija o prijaviteljima na javnim sjednicama CIK-a dodatno pogoršava situaciju, jer se ti podaci mogu koristiti protiv njih.
Ostaje nejasno kako će CIK balansirati između transparentnosti i zaštite prijavitelja, no ovo pitanje će sigurno ostati u fokusu javnosti, pogotovo u kontekstu budućih izbora.
Za više informacija, pročitajte članak na Detektor.ba.