Iseljavanje iz BiH problem je na koji se već godinama upozorava, međutim, točan broj onih koji su život odlučili nastaviti daleko od rodne grude nitko sa sigurnošću ne zna.
Više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih deset godina, pokazuju neslužbeni podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Volonteri Unije su zaključno s 2021. evidentirali odlazak 484.996 građana. Ipak, sve su to neslužbeni podaci. Istina je da broj ljudi koji napuštaju zemlju raste iz godine u godinu. Većina ih samo spakira stvari, kupi kartu u jednom smjeru i napusti zemlju, a da taj odlazak nigdje službeno ne evidentira.
Da jest, definitivno bismo imali točne podatke koji bi bili zapanjujući. Ovako imamo samo procjene i službene podatke Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) o broju osoba koje su odjavile svoje prebivalište u BiH. Istina je da su se zakonski svi koji su se odselili u inozemstvo bili dužni odjaviti, međutim, ogroman broj njih nije to učinio.
Dužni se odjaviti
Naime, prema Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, državljanin koji se stalno nastani u inozemstvu ili koji u inozemstvu boravi dulje od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inozemstvu.
Državljanin koji u inozemstvu boravi dulje od tri mjeseca, a koji se ne namjerava stalno nastaniti u zemlji u kojoj trenutačno boravi i ako održava efektivnu vezu s BiH (primjerice, ako ima obitelj ili članove obitelji u BiH, ili ako u BiH ima kuću, stan ili poduzeće u vlasništvu i sl.), nije dužan odjaviti prebivalište u BiH, ne oduzima mu se osobna iskaznica državljanina BiH, ali je dužan kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva prijaviti mjesto boravka u inozemstvu, gdje ostvaruje sve konzularne i druge usluge, piše Večernji list.
Državljanin je dužan odjaviti svoju maloljetnu djecu ako su se ona stalno nastanila u inozemstvu ili ako borave u inozemstvu dulje od tri mjeseca. Zakon predviđa i novčane kazne od 200 do 1000 KM ako osoba ne izvrši prijavu odnosno odjavu prebivališta u rokovima određenim ovim zakonom. Ipak, to nije ponukalo mnoge da svoje prebivalište odjave.
Službeni podaci
Prema evidentiranim podacima o broju odjavljenih osoba za inozemstvo u evidenciji prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine, koje je objavio klix.ba, u posljednjoj godini dana (2. listopada 2022. – 3. listopada 2023.) broj odjavljenih iznosi 3258. Prije tri godine (2020.) odjavio se 3551 državljanin, 2021. godine 3467, a prošle 3258 osoba. U posljednje tri godine odjavilo se ukupno 10.276 osoba. Najviše osoba u BiH se odjavilo 2013. godine (5041), a od tada broj varira između 3200 i 4500.
Kada govorimo o pojedinačnim općinama s najvećim brojem odjavljenih zbog odlaska u inozemstvo, u posljednjih godinu dana prednjači Distrikt Brčko (139 osoba). Iz Novog Sarajeva odjavljeno je 79 osoba, a iz sarajevske općine Novi Grad 84. Tu su i Banja Luka, Bihać, Doboj, Tuzla, Mostar… Čapljina (779), Mostar (641) i Ljubuški (512) su općine iz kojih su državljani BiH najviše išli u Hrvatsku u posljednjih deset godina. U Sloveniju su najviše išli iz Cazina i Velike Kladuše, a u Njemačku iz Bijeljine, Tuzle, Prijedora, Brčkog, Novog Grada u Sarajevu i Sanskog Mosta.
Najviše odjavljenih koji su se prijavili u Austriji je iz Brčkog, Cazina i Bijeljine. Banjolučani su se najviše odjavljivali pri odlasku u Srbiju. U posljednjih 10 godina iz BiH se odjavilo 40.229 osoba, najviše iz Distrikta Brčko BiH – 1429, Bijeljine – 1346, Tuzle – 1258, Prijedora – 1207, Cazina – 1158, Mostara – 1115 (više od polovine – 641 odselilo se u Hrvatsku), Novog Grada Sarajevo – 1070, Velike Kladuše – 1002, Doboja – 971, Banje Luke – 962, Sanskog Mosta – 906, Čapljine – 858, Bosanske Krupe – 721, Novog Sarajeva – 715, Ilidže – 710.