Alergijske bolesti su među najraširenijim bolestima današnjice. U ovom periodu godine najaktuelnije i najizraženije su alergijske reakcije na polen kod većine građana, pa je potreban dodatni oprez, mjere prevencije i zaštite, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Periodi godine kada je neophodan oprez
Javljaju se simptomi alergijskog rinitisa kao što su kihanje, bistra nosna sekrecija i začepljenost nosa, svrbež nosa. Značajan broj bolesnika s alergijskim rinitisom ima produženi suhi kašalj. Mogu biti izraženi i očni simptomi alergije ili alergijskog konjuktivitisa primjerice crvenilo, suzenje i svrbež očiju. Kod težih stanja može se javiti otežano disanje, astma, urtikarije i kožni ekcemi.
– Alergijske reakcije na polen – polinoze nastaju u doba cvjetanja alergenih biljaka, obično u rano proljeće, a završavaju u jesen. U Institutu za zdravlje i sigurnost hrane na osnovu dosadašnjih istraživanja variranja koncentracije polena na području Zeničko dobojskog kantona utvrđena su tri maksimuma koncentracije polena u zraku, a to su, Ranoproljetni (polen drveća i grmlja); Ranoljetni (polen trava); te Ljetno-jesenski (polen korova), ističe magistrica farmacije Lejla Baručija, stručna saradnica za fitofarmaciju u INZ.
Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho (30-40 posto vlage), uz visoki pritisak zraka, oslobađaju se velike količine polena. Najveća koncentracija polena je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana.
(Lejla Baručija, stručna saradnica u Institutu za zaštitu hrane Zenica – Screenshot)
Period od januara do prve polovine maja označava se kao period kada je u zraku prisutan polen drvenastih formi i započinje sa lijeskom, johom, brijestom, jasenom, raznim vrstama vrbe, hrasta, graba, kestena itd.
U periodu od 15. januara godine ove prisutni su poleni lijeske, johe i polen iz porodice čempresa što ujedno predstavlja početak polinacije ovih biljnih vrste na ovim prostorima. Lijeska i joha cvjetaju prije listanja, te se smatraju vjesnikom polenskih alergija, a zbog pripadanja istoj porodici moguća je križna reakcija kod osoba osjetljivih na polen.
– Evidentno je da zbog povoljnih klimatskih uslova polinacija lijeske i johe u kalendarskoj 2024. godini počela znatno ranije u odnosu na prethodne godine. U narednom periodu očekuje se postepeno povećanje koncentracije polena u zraku ovih biljnih vrsta. Inače polen lijeske uz polen johe spada u kategoriju umjereno do visoko alergenih biljnih vrsta i vijesnik je polenski alergija cvate u januaru prije listanja, navodi Baručija.
Kako protiv simptoma polenske alergije?
Najbolji način da se osoba s dokazanom ili sumnjivom alergijskom reakcijom na polene liječi je da se primjenjuju preventivne mjere, prije kontakta s alergenima – polenskim česticama, i da se tokom sezone pojačavaju samo farmakološke terapije, kao i dodatni tretmani, preparati na prirodnoj bazi.
Prevencija i pridržavanje terapija koje preporučuje ljekar je od ključnog značaja za kontrolu simptoma alergije, kao i za sprječavanje daljnjeg razvoja simptoma. Najvažnije je, kada god je to moguće, izbjegavati kontakt s alergenima. Treba pratiti prognoze o prisustvu polena u zraku. U srednjoj Bosni Institut za zdravlje i sigurnost hrane ima uređaje na sjeveru i u centralnom dijelu Kantona, te redovno sedmično objavljuje izvještaje.
(Alerije ne treba ignorisati, jer mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema – Foto: Ilustracija)
U vrijeme jake polenske aktivnosti, treba držati zatvorene prozore stana ili automobila, da spriječi ulazak polena. Ako je vjetrovito izbjegavati izlaske iz kuće, jer se čestice polena lako prenose vjetrom. Izbjegavati svježe pokošenu travu ili šetnje u parkovima gdje se provodi košenje. Ne treba čistiti mjesta koja su napadnuta alergenom. Osobe alergične na polen trebaju nositi masku prilikom izlaska iz kuće.
Koncentracija polena je najveća ujutru i u toku popodneva, a najmanja nakon kiše, jer kiša poveže zrnca polena i spusti ih na tlo. Preporučuje se čest boravak na planinama gdje nema zagađenja niti većih koncentracija polena.
Preporuke za jačanje organizma
U tretiranju alergijska sve više se koriste specijalne vitaminsko biljne kombinacije koje djeluju sinergijski na suzbijanje simptoma alergije i jačanje imunog sistema.
Za sve ljude koji intenzivno rade i nisu u mogućnosti redovno konzumirati programirane dnevne obroke i odmarati se, antioksidansi su od presudne važnosti. Jedan od njih je Kvercetin, antialergijski bioflavonoid snažnog antioksidativnog učinka, prirodni antihistaminik flavonoidne strukture kojim obiluju kora jabuke, luk, čaj, jagoda, žuto povrće. Kvercetin je snažnog antiupalnog učinka.
Pored Kvercetina da bi simptomi alergije bili što manje izraženi, koriste se i biljni preparati kao što su kozlinac, ulje crnog kima jedan od najpopularnijih prirodnih sastojaka za prevenciju alergije. Od suplemenata preparati kalcija sa vitaminom C.
– Očekivane alergije svakako će se ublažiti i visokim dozama vitamina C koji smanjuje lučenje histamina i potiče njegovu razgradnju. Pomanjkanje magnezija uočeno je i u nekim stanjima alergija i astme. Magnezij ima antihistaminski učinak, pa učinkovito ublažava tegobe astmatičara i osoba sa atipičnim ekcemom, kaže Baručija.
Nazalni sprej u prahu, idealno je rješenje za zaštitu sluznice nosa i sinusa od nagomilavanja i dubljeg prodiranja polena , što je podjednako preventivno kao i terapijska mjera.
U sklopu polenske alergije obično se pojavljuje i sezonski alergijski konjuktivitis sa vrlo neugodnim simptomima. Zbog nepovoljnog utjecaja antihistaminika na kvalitet suznog filma, očni simptomi ako su prisutni zasebno tretiraju se lokalnim oftalmicima u obliku različitih kapi za oči.
Preporučuju se kapljice u obliku umjetnih suza bez konzervansa ili sa konzervansom koji se razlažu na svjetlu ili nakon ukapavanja u oko, te kapljice sa natrijevim hijaluronatom, dekspantenolom ili njihovom kombinacijom.
Primjenom pobrojanih mjera postoji mogućnost da se tegobe umanje, komplikacije ne razviju i život pacijenata sa alergijom učini lakšim. (INZ)