Federalna vlada je usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. do 2021. godine, s pretpostavkama za održiv i ubrzan rast u 2022. godini, te za njegovu realizaciju ovlastila premijera FBiH.
Program je usvojen jer se, usljed negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom virusa KOVlD do 19, pojavila potreba za definisanjem ključnih ciljeva i mjera usmjerenih na ekonomsku stabilizaciju i oporavak.
Mjere propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uključuju Fond za stabilizaciju privrede (omogućen rebalansom budžeta FBiH za 2020. godinu), Garantni fond pri Razvojnoj banci FBiH i obustavljanje uplata akontacija poreza na dobit i dohodak. Pretpostavka je da će nakon primjene ovog zakona u Fondu za stabilizaciju privrede ostati 200 do 250 miliona KM. Od preostalog iznosa, 150 miliona KM će biti stavljeno na raspolaganje za izgradnju puteva, a ostatak korišten kao svojevrstan stabilizator eventualnom dodatnom padu prihoda od doprinosa za PIO, kako bi i u tom slučaju bila obezbijeđena stabilnost i redovnost isplate penzija.
Ako budu realizovane ove mjere, privredi će putem subvencija u naredna tri mjeseca biti osigurano 200 do 250 miliona KM, te 100 do 150 miliona KM dodatne likvidnosti zbog obustavljanja plaćanja akontacije poreza na dobit.
Finansijski solventniji kantoni će imati i svoje specifične mjere, pa se očekuje da se konsolidovano, kroz razne subvencije, u privredu ubrizga dodatnih 100 do 130 miliona KM. Takođe, iz budžeta FBiH će kantonima putem transfera biti doznačeno 200 miliona KM, a opštinama i gradovima biće doznačeno 30 miliona KM.
Prenamjenom namjenskih sredstava, nižim nivoima vlasti će biti oslobođen još jedan značajan iznos sredstava. Dio kompletnog fiskalnog potencijala će od strane nižih nivoa vlasti morati biti iskorišten za budžetsku podršku usljed pada prihoda, ali će značajan dio moći biti iskorišten za specifične mjere podrške privredi. Sve ove mjere usmjerene su na ublažavanje tzv. prvog udara, te mogu biti nazvane i pasivnim.
Za razliku od njih, mjere na koje će biti usmjerena veća pažnja predviđaju velike intervencije s ciljem stimulisanje agregatne potrošnje, pa tako i aktivaciju privatne potrošnje, te s pravom mogu biti nazvane aktivnim.
Ključni ciljevi mjera uključuju očuvanje radnih mjesta kroz stabilizaciju i stimulisanje ekonomskog oporavka, održavanje fiskalne stabilnosti (isplate penzija, ratnih i neratnih invalidnina, te drugih budžetskih transfera), podršku izvozu s ciljem održavanja spoljnotrgovinske ravnoteže, održavanje makroekonomske stabilnosti u uslovima umjerenog rasta unutrašnjeg i spoljnog zaduženja, reformu javnih preduzeća, jačanje zdravstvenog sektora, sistema socijalne zaštite i zaštite od gubitka posla, te ubrzavanje provođenja javnih investicija.
Aktivne mjere, koje će slijediti nakon prvog paketa, svrstane su u sedam grupa. Riječ je o mjerama iz sfere fiskalne politike, aktivnim mjerama zapošljavanja, mjerama u okviru finansijskog sektora, mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, zatim onim usmjerenim na rasterećenje privrede i povećanje stepena konkurentnosti i otpornosti ekonomije, kao javne i privatne investicije.
Uredba o načinu finansiranja i upravljanja Garancijskim fondom
Vlada Federacije BiH je donijela Uredbu o načinu finansiranja i upravljanja Garancijskim fondom. Njegove garancije su inicijalno namijenjene za period ne duži od 12 mjeseci od dana proglašenja prestanka nesreće uzrokovane pandemijom KOVID-19, jačanju kreditnog potencijala preduzetnika za osiguranje izvora finansiranja s ciljem ublažavanja negativnih efekata uzrokovanih pandemijom na privredu Federacije BiH i stvaranju uslova za održivi rast privrede i zapošljavanje.
Nakon isteka ovog roka, garancije će biti usmjerene na pružanje podrške pokretanju novih poslovnih aktivnosti, rastu i razvoju postojećih, povećanju konkurentnosti, inovacijama i zapošljavanju.
Razvojna banka Federacije BiH, na osnovu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i ove uredbe, u ime i za račun FBiH, provodi postupak izdavanja garancija Fonda i investira njegova sredstva. Sredstva koja predstavljaju razliku između garantnog potencijala i ukupnih sredstava Fonda u odgovarajućem iznosu planiraju se u budžetu FBiH i utvrđuju Zakonom o izvršavanju budžeta FBiH.
Za provođenje ove uredbe inicijalna sredstva Fonda od 80 miliona KM biće osigurana preusmjeravanjem postojećih raspoloživih sredstava Vlade FBiH, kojima na komisionoj osnovi upravlja Razvojna banka FBiH. Daljnjih 20 miliona KM osigurano je rebalansom budžeta Federacije BiH za 2020. godinu. Iako će ukupna sredstva biti dovoljna za pokriće kreditnih gubitaka Fonda u početnom periodu, u budžetu Federacije BiH, počev od 2021. godine, potrebno je planirati sredstva za pokriće kreditnih gubitaka i održavanja ukupnih sredstava i garancijskog potencijala na ciljanom nivou, kao i eventualno nedostajuća sredstva za administriranje Fonda.
Dodatna sredstva Fonda mogu biti osigurana i iz drugih izvora.
Usljed plaćanja garancija, u periodu ne dužem od 60 dana, ukupna sredstva Fonda mogu povremeno varirati, ali ni u jednom trenutku ne smiju biti manja od 80 odsto od inicijalnog iznosa.
Razvojna banka je dužna otvoriti i održavati račun Fonda koji će biti vođen kod Centralne banke BiH. Uvažavajući principe sigurnosti, likvidnosti i disperzije rizika, 80 odsto ukupnih sredstva Fonda Razvojna banka može, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva finansija, investirati samo u oročene depozite odgovarajućeg profila ročnosti kod četiri komercijalne banke koje učestvuju u kreditno-garantnim programima Fonda. Ukupan iznos izdatih garancija Fonda (garantni potencijal) ne može biti veći od petorostrukog iznosa ukupnih sredstava Fonda.
Ukupan iznos garantovanih obaveza Fonda prema jednom preduzetniku ili grupi povezanih preduzetnika ne može biti veći od 5.000.000 KM. Kada je riječ o komercijalnim bankama, ukupan iznos garantovanih obaveza Fonda ne može biti veći od pet do 20 odsto, zavisno od tržišnog učešća u kreditima pojedine komercijalne banke nefinansijskim preduzećima. Kao referentni datum tržišnog učešća komercijalnih banaka u kreditima nefinansijskim preduzećima utvrđuje se 31.12. prethodne za tekuću godinu u kojoj se garancija izdaje.
Kao što je poznato, Federalna vlada je na sjednici održanoj 19.3.2020. godine usvojila informaciju o Programu vlastitih aktivnosti za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa. Ciljevi su očuvanje radnih mjesta, pojačana zaštita u slučaju gubitka posla, očuvanje stabilnosti PIO i bankarskog sektora. Jedna od mjera je i uspostava Garancijskog fonda s ciljem održavanja i poboljšanja likvidnosti kompanija.(bhrt,tl)