Meni je priča o Virgiliju Nevjestiću impresivna. To je priča o jednom malom čovjeku iz jedne male sredine koji je napravio veliku svjetsku karijeru – kaže Ivica Kovačević, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla, koja je u saradnji sa Franjevačkim samostanom u Tuzli upriličila online izložbu grafika Virgilija Nevjestića.
Župni vikar Franjevačkog samostana Tuzla fra Franjo Ninić kaže da je Nevjestić slikar intime, koji privlači podjednako likovne sladokusce, poznavatelje i štovatelje, kritičare različitih profila i opredjeljenja.
-Franjevačka Galerija Kristian Kreković u Tuzli postala je, zahvaljujući online videoprezentaciji Nevjestićevih djela, mala imaginacija Ateliera Virgilija Nevjestića s pariškoga Boulevard Saint Jacques 28, prostora u kojem je i nastao fascinantan opus jednog od najvećih majstora grafičke umjetnosti dvadesetoga stoljeća – istaknuo je fra Franjo Ninić.
Izložba, koja nosi naziv “Hommage Virgiliju Nevjestiću“, realizirana je u suradnji sa obitelji Nevjestić i Franjevačkim muzejom i galerijom Gorica Livno.
Zahvalnost HKD Napredak i Franjevačkom samostanu Tuzla za organizaciju izložbe koja je sada online dostupna cijelome svijetu, posebno je izrazila obitelj Virgilija Nevjestića.
– On je bio samo svoj i ničija mišljenja ga nisu zanimala. Recimo, najteže mu je palo kada je krenuo na studij i kada je predao zahtjev za stipendiju. Rekli su mu ovdje, u našem Duvnu, da njima ta struka nije potrebna i dobio je odbijenicu. To mu je najteže palo, a to smo sve saznali iz njegovog dnevnika koji je vodio 40 godina. Mi taj dnevnik sada želimo digitalizirati kako bismo sačuvali njegove rukopise. On se cijelo vrijeme obraćao svom dnevniku i stalno govorio da ga jedino bjelina papira može razumjeti – ispričao je Ivan Nevjestić, bratić Virgilija Nevjestića.
Kaže da je Virgilijev životni put bio veoma težak, jer je sve uspio bez bilo kakvih stalnih financijskih sredstava.
– Nismo ga potpuno razumjeli niti shvatili. Ali njegova poruka je uvijek bila da čovjek treba biti svoj, da se ne smije pokolebati. On je uvijek pronalazio vrijeme za kazalište, književni petak, volio je kupovati knjige. Dok je nama sve bilo važnije kupiti od knjige. Uvijek nam je govorio: ‘Kad ja umrem, vi ćete imati mnogo posla’. Zahvaljujući vama i zahvaljujući mladim ljudima širi se njegovo ime i Virgilije je zaista ostavio ovdje neizbrisiv trag – istakao je Ivan Nevjestić.
Nažalost, zbog trenutačnoga stanja sa pandemijom koronavirusa, izložba nije mogla biti otvorena za javnost u klasičnome smislu, ali za sve zainteresirane tuzlanski Napredak i Franjevački samostan Tuzla pripremili su virtualno razgledavanje putem društvenih platformi YouTube i Flickr.
– U vrijeme kada je svijet zatvoren i kada u biti cjelokupna javnost pati zbog komunikacije između umjetničkog i ljudskog, naš Franjevački samostan u Tuzli i HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla organizirali su ovu veoma vrijednu izložbu Virgilija Nevjestića, sa ciljem da ne prestanemo s kontinuitetom našeg rada te da naša javnost ne ostane bez mogućnosti da pogleda i ima uvid u djela ovog slikara – rekao je fra Franjo Ninić.
Ivica Kovačević, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla, posebice je stavio naglasak na važnost Galerije Kristian Kreković koja djeluje pri Franjevačkom samostanu u Tuzli i koja duhovno, ali i kulturno bogati naše prostore.
– Kao HKD Napredak i kao Franjevački samostan željeli smo ovaj prostor otvoriti svim ljudima. Željeli smo da i javnost i umjetnici ovdje pronađu mjesto za sebe, mjesto na kojem će se ugodno osjećati i kako su to gvardijani, bez obzira koji bio, uvijek govorili: ‘Ovo je ovdje i vaša kuća’. Mislim da su se uistinu svi umjetnici koji su prethodnih godina izlagali u Galeriji Kristian Kreković tako i osjećali – rekao je Kovačević.
Virgilije Nevjestić je bio grafičar, slikar i pjesnik impresivne biografije, rođen u Hercegovini, u selu Kolo kod Tomislavgrada 1935. godine. Nevjestić je 1963. godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1967. sudjeluje na V bijenalu grafike mladih u Parizu i taj će grad odabrati za mjesto u kojemu će živjeti, raditi i djelovati narednih 40 godina. Od Ministarstva kulture Francuske dobit će atelje na Montparnasseu u kojem će vrijedno i predano raditi do svoje smrti.
Ubrzo počinje izlagati po različitim galerijama u gradu, a nakon prve samostalne izložbe 1972. godine bit će proglašen najboljim grafičarom u Parizu. Nekoliko godina poslije počet će raditi na Francuskom institutu za restauraciju umjetničkih djela, a ubrzo će postati i voditelj instituta. Nakon toga će nastaviti bilježiti brojne druge uspjehe i dostignuća te će ostaviti dubok trag u francuskim i europskim umjetničkim krugovima.
Samostalno je izlagao u Sarajevu, Beogradu, Milanu, Parizu, Bostonu, Tokiju, Firenci, Londonu, Rimu, Haagu, Bruxellesu, Vancouveru i New Yorku. Izdao je mape grafika, te oslikao književna izdanja pjesama A. B. Šimića, D. Tadijanovića, T. Ujevića, S. Čuića, Mile Pešorde i C. Baudelairea. Da je riječ o iznimnoj umjetničkoj duši svjedoči i činjenica da je pisao i pjesme koje je ilustrirao vlastitim crtežima.
Virgilije Nevjestić je umro 25. kolovoza 2009. godine u Parizu. (M. Nikolić, Fena)