Nakon morbila, Bosni i Hercegovini prijeti nova dječja zarazna bolest koja je godinama bila iskorijenjena na ovim prostorima, a prvi slučaj već je zabilježen, i to na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona zaprimio je tokom ovog mjeseca jednu prijavu hripavca (pertusisa) kod novorođenčeta. Ova bolest u regionu već bilježi veći broj oboljelih, a zbog slabe vakcinacije za očekivati je da bi do istog razvoja situacije moglo doći i u BiH.
BOLEST ZA NAJMLAĐE MOŽE BITI POGUBNA
Prema riječima infektologa, riječ je o jednoj od najzaraznijih infektivnih bolesti uopće, odnosno zaraznost se kreće na razini koju imaju ospice i neke varijante COVID-19. Zaraza se širi kapljičnim putem, a za najmlađe može biti pogubna.
Počinje kao obična prehlada, zbog čega se blaži oblici čak ne mogu ni klinički prepoznati. Nakon sedmice do deset dana počne se razvijati kašalj, koji je tipično suh u napadajima i češći je noću, pacijenta guši, izaziva osjećaj nedostatka zraka.
Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu. Za to vrijeme u licu se zacrvene ili čak poplave, oči su pune suza, usta otvorena, jezik isplažen i cure sline, znoje se i nemirna su. Kad se stvarno čini da će se ugušiti, nastaje snažan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest u narodu i dobila ime.
Povraćanje poslije napadaja kašlja vrlo je često i predstavlja važan simptom u dijagnosticiranju bolesti kod adolescenata i odraslih. Na vrhuncu ove faze bolesti oboljeli može imati i više od jednog napadaja tokom svakog sata, a kašalj može biti provociran bilo čime: gutanjem, uzbuđenjem, fizičkom aktivnošću, zvukom itd.
ZARAZA SE MOŽE SPRIJEČITI ISKLJUČIVO VAKCINANCIJOM
Važno je napomenuti da se kod novorođenčadi i mlađe dojenčadi klinička slika razlikuje od navedene. Kod njih najčešće nema klasičnih napadaja kašlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, može dobiti i konvulzije, a onda se udisaji ponovno jave i postupno prelaze u normalno disanje.
U navedenoj dobnoj skupini bolest je osobito teška i rizična te zahtijeva veliku pozornost. Zaraza ovom bolesti može se spriječiti isključivo vakcinacijom. Naime, Pentaxim vakcina u sebi sadrži zapravo pet vakcina i zato ga zovemo i “petovalentno cjepivo” ili “5u1”. Ono štiti od difterije, tetanusa, velikog kašlja (hripavac, pertusis), od dječje paralize i bakterije zvane Haemophilus influenzae B, koja izaziva upale. Sva djeca moraju primiti sve doze ove vakcine kako bi bila optimalno zaštićena od smrtonosnih, vrlo ozbiljnih bolesti. Prema kalendaru imunizacije Federacije BiH, ova vakcina daje se u seriji primocijepljenja u drugom, četvrtom i šestom mjesecu bebina života. Revakcinacija – buster vrši se u 2. godini života.
KALENDAR REDOVNE IMUNIZACIJE SADRŽI 10 VAKCINA
U Republici Srpskoj ova vakcina se u seriji revakciniše također daje u tri doze, ali u drugom, trećem i četvrtom mjesecu. Revakcinacija za Pentaxim vrši se se u Republici Srpskoj s 18 mjeseci starosti djeteta. Kako navodi struka, nije dovoljno primiti samo jednu dozu vakcine ako želite zaštititi svoje dijete. Nužno je naglasiti da se tek s tri doze ove vakcine završava puni ciklus osnovne vakcinacije, a poslije se ove vakcine pojača oko 2. godine života revakcinacijom. Iz Zavoda za javno zdravstvo Sarajevskog kantona nedavno su upozorili da je obuhvat vakcinisane petovalentnim vakcinom za 2022. godinu DiTePer-IPV-Hib na gotovo 90 posto u prvoj dozi, međutim, prema trećoj pada na 80 posto.
– No, revakcinaciju ovom vakcinom je ispod 30 posto jer roditelji kasne s revakcinacijom . Kada je u pitanju MRP vakcona, rezultat je od oko 30 posto. Ciljne dobne skupine za MRP vakcine u obje doze čine 16 odnosno 24 posto ostvarenih vakcinacija u 2022. godini za druge dobne skupine, tj. one djece koja kasne. Kada sve zbrojimo, dolazimo na 46 posto za prvu i 54 posto za drugu dozu MRP cjepiva, što je zapaženo nizak obuhvat od preporučenih 95 posto – naveli su iz ovog Zavoda.
Inače, kalendar redovne imunizacije u BiH sadrži 10 vakcina, dok Amerika i druge razvijene zemlje vakcinišu čak protiv 20 bolesti. Kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva u mnogim zemljama u svijetu djeca koja nisu vakcinisana ne mogu pohađati vrtić i osnovnu školu. U BiH, odnosno FBiH te mogućnosti još nema. Naime, propisano je da je prilikom upisa u ove odgojno-obrazovne ustanove potrebno priložiti i potvrdu o imunizaciji, međutim, roditelji nerijetko radije biraju platiti novčanu kaznu u visini od 100 do 2000 KM u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH nego dijete vakcinisati.