Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u drugom čitanju Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu. Sada je na potezu Dom naroda.
Šesti mjesec, skoro pa veseli čas – i zeleno svjetlo. Požurili, rekli bismo smo, jer prošle godine budžet nismo ni imali. Zato – dozvoljena i doza sarkazma.
“Iz toga razloga ću se zahvaliti ministru finansija i predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, kojeg ni danas nema, što su nas ove godine, ipak, počastili ovim nacrtom i prijedlogom za 2022. godfinu jer, kao što znamo, to nije običaj da nam svake godine pripreme i dostave budžet”, kazao je Jasmin Emrić (NES).
Dostavili jesu, ali nisu u zavidan čas. Opet su, kažu poslanici, dovedeni pred svršen čin. A niko u ovoj, izbornoj godini ne želi etiketu krivca.
“Možemo mi danas i da ne usvojimo budžet – i to po nas ovdje i po neke ljude u ovim institucijama neće proizvesti nikakve posljedice. Ali takođe moramo biti svjesni da će izazvati posljedice prema onim ljudima za koje je vječno spinovano da ukoliko se ne usvoji danas budžet, ostaće na onim minimalnim platama, što je jedan značajan broj ljudi, pogotovo u ovoj fazi kada imamo ovakvu inflaciju, ovakvo divljanje cijena”, istakao je Nermin Nikšić (SDP).
No, upravo je povećanje plata državnim službenicima i zaposlenim u državnim institucijama bila tačka sporenja i kamen spoticanja. Prijedlogom budžeta predviđeno je da se stopa osnovice vrati na period od prije 10 godina – sa 475 na 535 maraka. Problem je što povećanje plate ide svima.
“Pošto često njega uzimamo za primjer, Zoran Telegtija će dobiti 500-600 maraka, a državni službenik 50 ili 100 KM. To je suština”, istakao je Mirko Šarović (SDS).
Za Snježanu Novaković-Bursać (SNSD), to sigurno nije nešto što je potpuno pravično: “Ali primijenite taj zakon o platama na osnovicu i dobijete to. Ali rekla sam vam, treba se analizirati kompletan sistem plate jer tu itekako ima anomalija i nelogičnosti. I nisu samo u pitanju poslanici i nisu smao u pitanju ministri – imate gomilu kojekakvih službenika koje nikada i ne vidite, ne znate ni da postoje”.
No, nisu za nesrazmjerno povećanje, kažu iz HDZ-a, krivi parlamentarci. Nije ni ministar Vjekoslav Bevanda. Kriv je zakon.
“Ne može Minstarstvo finansija predložiti zakon kojima će jednim osnovica biti 535, jednim 498. Ne može to predložiti dok je na snazi ovakav zakon. Ja sam govorio da mi u Parlamentu zagovaramo kao Klub da se donese zakon o parlamentu BiH koji bi ljude razdvojio po platama od ljudi koji nas servisiraju”, navodi Nikola Lovrinović (HDZ BiH)
Prigovora na rasipanje državnog novca bilo je još.
“Ukazao sam na činjenicu da se plate povećavaju za 95 miliona maraka, da se naknade povećavaju za 11 miliona maraka, da se putni troškovi povećavaju za 3,5 miliona maraka u odnosu na 2020. godinu i da se, ovo je najveći apsurd, za milion maraka povećavaju troškovi telefona. Ja odavno nemam trošak telefona više od 10 KM jer imam Viber, WhatsApp. Ne samo da je to neracionalno, to je jedan potpuno bezobrazan pristup aktuelne vlasti”, upozorio je Damir Arnaut (NS).
Bezobrazno je, smatraju iz SDA, što je velika suma predviđena za budžetsku rezervu. I to više od 18 miliona maraka.
“Mi smatramo da bi upravo iz tih sredstava, oko 10-12 miliona, moglo se rasporediti budžetskim korisnicima kojim su ta sredstva preča, kao što je Ministarstvo odbrane”, izjavio je Adil Osmanović (SDA)
No, ni jedan prigovor ovaj put nije bio dovoljno jak da negoduju amandamanima. Budžet, kažu, nije sjajan, ali čini se da ni oni nisu u sjajnoj poziciji da ovaj budžet koriste kao sredstvo političkih ultimatuma i blokada.
Prema predloženom budžetu, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2022. godini iznose 1.073.600.000 KM, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 819.189.119 KM.
Prijedlogom budžeta za 2022. godinu se, između ostalog, prioritetno podržavaju nastavak reformi u vezi s ispunjavanjem uvjeta za Evropsko partnerstvo, provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), osiguranje sredstava za finansiranje Općih izbora 2022. godine, kao i za provođenje višegodišnjih projekata budžetskih korisnika.