Univerziteti u Tuzli i Sarajevu organizovali naučni skup o zločinu na Kapiji

U povodu obilježavanja 30. godišnjice zločina, Univerzitet u Tuzli i Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, organizovali su međunarodni naučni skup pod nazivom „Tuzlanska Kapija – 30 godina poslije“

(Akademska zajednica o Kapiji -Foto: Vijesti.ba)

Tri decenije nakon jednog od najtežih zločina počinjenih nad civilima u Bosni i Hercegovini – masakra na tuzlanskoj Kapiji – pravda i dalje nije zadovoljena. Iako je bivši komandant Vojske Republike Srpske Novak Đukić pravosnažno osuđen, izručenje Bosni i Hercegovini nikada nije realizovano.

U povodu obilježavanja 30. godišnjice zločina, Univerzitet u Tuzli i Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, organizovali su međunarodni naučni skup pod nazivom „Tuzlanska Kapija – 30 godina poslije“.

Granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske s Ozrena 25. maja 1995. godine u 20:55 sati ubila je 71 mladu osobu, dok ih je 150 ranjeno. Prosječna dob žrtava bila je svega 24 godine. Zločin je ostao poznat kao “Kapija – zločin nad tuzlanskom mladošću.”

Jedini osuđeni za ovaj zločin je Novak Đukić, koji se od 2014. godine nalazi u Srbiji, čije vlasti odbijaju da ga izruče. Na to pitanje odgovorila je i prof. dr. Dženeta Omerdić s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

– Realno je jako malo vjerovatno da će Đukić ikada biti izručen. Srbija se poziva na institut ekstradicije koji zabranjuje izručenje svojih državljana za odsluženje kazne u drugoj državi. Nažalost, to je pravno dozvoljeno, ali ne znači da se moralno može opravdati – istakla je Omerdić.

Dodala je i da fokus ne bi trebao ostati isključivo na Đukiću, već da postoji niz drugih odgovornih za ovaj zločin, te pozvala na intenzivniju saradnju među državama u regiji u procesuiranju ratnih zločina.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, kazala je da je zločin na Kapiji gotovo nevidljiv u srpskoj javnosti.

– Đukić je u Srbiji našao utočište i ponaša se kao i drugi osuđeni ratni zločinci koji su, nažalost, percipirani kao nacionalni heroji. Nema senzibiliteta u društvu, a državne institucije izbjegavaju da otvore procese suočavanja s istinom – rekla je Biserko.

Naglasila je važnost edukacije mladih kroz obrazovni sistem kao preduslov za ozbiljan napredak u suočavanju s prošlošću.

Centralni događaj obilježavanja biće održan 25. maja. Komemoracija počinje u 10 sati na Aleji mladosti, a potom će kod spomenika Kapija u 12 sati biti položeno cvijeće i odata počast žrtvama.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *