Ovih dana su skoro svi tuzlanski portali kao i sam gradonačelnik objelodanili vijest o izgradnji kružnih tokova u našem gradu.
“….Izgradnjom kružnih tokova želimo da poboljšamo odvijanje saobraćaja u gradu. Kružni tok kod “Crvenih 7” u planu je da bude izgrađen u periodu od 120 dana. Ovaj projekat će nam donjeti višestruke koristi kako po učesnike u saobraćaju tako i po sve pješake. U budućnosti je planirano da Tuzla dobije pet novih kružnih tokova, kod bivše fabrike obuće Aida, zatim kod BKC-a, kod Hotela Tuzla, na Brčanskoj Malti i Slavinovićima… naveo je gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić.
Na prvi pogled izgleda kao prava stvar jer je činjenica da kružni tokovi kolski saobraćaj čine protočnijim a samim time doprinose i poboljšanju kvalitete zraka u samome gradu. Ali isto tako trebamo imati na umu i činjenicu da kružni tokovi nisu baš idealno rješenje za sva raskršća pogotovo ona sa velikom frekfencijom u izrazito urbanim dijelovima grada gdje je prisutno intezivno ukrštanje pješačkog i biciklističkog saobraćaja sa kolskim.
Već dugo je u zemljama Evropske unije praksa da se regulacija takvih raskršća vrši putem svjetlosnih signala – semafora, upravo radi dodatne sigurnosti pješaka i biciklista. Saobračajna statistika EU pokazuje veliki broj nesreća na raskrsnicama sa kružnim tokom u kojem su najčešće žrtve pješaci i biciklisti zbog pogrešnih procjena učesnika u saobraćaju prilikom ukrštanja smjerova kretanja, postojanja ” mrtvog ugla” u retrovizoru …
Ako su se zemlje sa savremenom i razgranatom saobraćajnom infrastrukturom, tradicijom u njegovanju saobraćajne kulture i razvijenom svješću o obaveznom poštovanju saobraćajnih propisa odlučile da na svojim frekfentnim raskršćima prednost daju semaforskoj regulaciji saobraćaja, izgleda malo čudno da mi sa limitiranom i nedovoljo kvalitetnom saobraćajnom infrastrukturom ne pratimo njihova iskustva.
A još kada se zna kakva nam je saobraćajna kultura i poštovanje propisa u saobraćaju malo je utopistički očekivati da će pješaci i biciklisti dobiti veću sigurnost kada im se uvedu kružni tokovi a uklone semafori. Pogotovo na Brčanskoj Malti, kod Hotela Tuzla i BKC-a. (Piše: Milorad STOJANOVIĆ, diplomirani inžinjer arhitekture)
Poštovani g. Stojanović,
Obzirom da je to dio vaše struke molim da predložite nadležnim postavljanje privremenih “montažnih kružnih tokova” kao što je napravljeno na raskrsnici u ŠI SELU. Raskrsnici u Tušnju ( kod džamije ) je prijeko potrebno bar privremeno riješenje jer se tu svakodnevno dešavaju udesi. Vjerujem da će vaše strucno mišljenje i prijedlog za privremeno rješenje na još nekoliko raskrsnica u gradu prihvatiti nadležne službe.
Evo, neka načelnik javno objavi dijagram prometa po svim raskrisnicama koje misli “prepravljati”, pa neka struka da glavnu riječ. Postoje softverski alati – simulatori prometa pa ćemo vidjeti je li kružni stvarno najbolje rješenje.
Tamo gdje je >80% prometa u dva smjera (u Tuzli najčešće istok-zapad), deset semafora i usklađen zeleni val je bolje rješenje od 10 kružnih tokova.
Pogotovo kad u Tuzli naprave kružni tok pa onda moraju dodavati usporivače jer je magistralna cesta tangenta na krug, kao kod Tenisa.
Ili kad naprave turbo kružni tok sa 6 ulaza pa se iz VI Bosanske bez kršenja pravila ne može u Kojšino, niti iz Atik Mahale u Hendek.
sve je to šlamperaj bez izgradnje tranzita, tj. loop sistema oko Tuzle, kako se to radi u SAD: San Antonio, Houston…, pa i susjednoj CG: Podgorica, Bijelo Polje…
Rekonstrukcija velikih raskrsnica u našem gradu u smislu izgradnje kružnih tokova umjesto semafora je samo šminka i daleko je od optimalnog trošenja budžetskog novca u gradsku saobraćajnu infrastrukturu. Svakako, to nisu ni strateški gradski projekti u ovoj oblasti.
Zašto se ne rješava saobraćajna blokada istočnog djela grada (Stupine, Sjenjak, Slavinovići) gdje su najveće saobraćajne gužve u određenim dnevnim periodima. Intenzivnu stambenu izgradnju u ovom djelu grada ne prati izgradnja novih poveznih saobraćajnica sa glavnim gradskim saobraćajnicama a grad naplaćuje solidnu rentu za pogodnost lokacija stambene izgradnje. Malobrojni cestovni ulazi ili izlazi iz ovih najvećih gradskih naselja su nedostatni i opterećeni saobraćajnim gužvama. Tu je i dodatno opterećenje od tranzitnog saobraćaja koji nije riješen gradskom obilaznicom. Zašto se ne produži južna magistrala makar do Slavinovića? Itd.