Na službenoj stranici Ujedinjenih naroda za sutra je u sjedištu ove organizacije u New Yorku najavljen „Brifing o pripremama za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući nacrt rezolucije o „Međunarodnom danu sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine“.
Prema najavljenom dnevnom redu, brifing će otvoriti stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, a potom slijedi uvodno obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića a potom će priliku da se obrati prisutnima dobiti i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Predviđeno je i obraćanje Azira Osmanovića, Srebreničanina koji je preživio genocid, inače autora velike izložbe „Stopama onih koji (ne)pređu“ i memoara „Od Srebrenice do svjetla na kraju tunela“. Brifing će zatvoriti ambasador Lagumdžija.
-Srebrenica označava jedno od najmračnijih poglavlja moderne ljudske povijesti. Rat koji je uslijedio nakon raspada bivše Jugoslavije odnio je više od 100.000 života u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine, uglavnom bosanskih Muslimana, i raselio više od dva miliona drugih. Popis zločina počinjenih u to vrijeme je porazan, ali Srebrenica je, bez sumnje, postala njegovo najmračnije poglavlje. Prethodno proglašeno “zaštićenom zonom” UN-a, 8372 žena, muškaraca i djece sustavno je pogubljeno u julu 1995. u gradu Srebrenici i oko njega, što je najveći zločin na europskom tlu od Drugog svjetskog rata. U pripremi za prigodno obilježavanje 29. i 30. godišnjice genocida u Srebrenici planiran je niz događaja koji uključuju Konferenciju HL, izložbu i glavni komemorativni događaj u julu 2024. i 2025. godine, navodi se na stranici UN-a u najavi sutrašnjeg brifinga.
Nadalje, ističe se, nakon što je UN 7. aprila odredio kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu u Ruandi 2003. (dalje izmijenjen 2018. kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima u Ruandi 1994.), „predlažemo rezoluciju da se 11. juli odredi kao Međunarodni dan sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Među važnim razlozima zašto je 11. jula proglašen Međunarodnim danom sjećanja je ponovna potvrda važnosti lekcija koje treba naučiti iz neuspjeha Ujedinjenih naroda u sprječavanju genocida u Srebrenici i njihove odlučnosti da poduzmu rane i efikasne mjere kako bi spriječili ponavljanje takvu tragediju putem odgovarajućih sredstava koja su joj na raspolaganju. Majke Srebrenice gotovo 30 godina neumorno čuvaju sjećanje i traže pravdu. Krajnje je vrijeme da UN podijeli taj teret i nastavi čuvati sjećanje i pamtiti ovaj tužni dan u svojoj povijesti“.
-Uspomene radi, ali i upozorenja. Kao što je glavni tajnik UN-a istaknuo 2023. – “Generacija nakon genocida, nikada ne smijemo zaboraviti što se dogodilo – i osigurati da se buduće generacije uvijek sjećaju.” Stoga je glavna svrha brifinga obavijestiti države članice o tim aktivnostima, uključujući pozadinske informacije o predloženoj rezoluciji, navodi se u opisu najave sutrašnjeg skupa u sjedištu UN-a.