Procjenjuje se da je iz Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina otišlo oko hiljadu ljekara, uključujući i 200 doktora specijalista, navodi se u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije.
Osim odlazaka u inostranstvo, mnogi ljekari napuštaju javne zdravstvene ustanove i otvaraju privatne prakse. Istražujući razloge masovnog odlaska, stručnjaci ističu da je situacija kompleksna i višeslojna, prenosi BHRT.
Prema podacima Ljekarske komore Federacije BiH, samo od januara do juna ove godine iz Federacije je otišlo 25 ljekara specijalista. Odlazak ne pogađa samo ljekare, već i drugo medicinsko osoblje, a stopa fluktuacije razlikuje se od ustanove do ustanove.
Tarik Kapidžić, predsjednik Ljekarske komore Zeničko-dobojskog kantona, navodi da je nedostatak kadra hroničan. „U BiH imamo otprilike 160 ljekara na 100.000 stanovnika, dok je u EU prosjek 360. Naši standardi su zastarjeli i to dodatno pogoršava situaciju“, kazao je.
Najviše ljekara odlazi u Austriju, Njemačku i skandinavske zemlje, a posljednjih godina sve više njih bira Sloveniju. Slična situacija prisutna je i u bolnicama u Republici Srpskoj, iako pojedine ustanove bilježe porast broja mladih ljekara na specijalizacijama.
Dr. Mikajlo Lazić, direktor Bolnice „Sveti vračev“ u Bijeljini, ističe da za sada nemaju problema sa kadrovima. „Naša bolnica ima 69 specijalista i 25 subspecijalista, a 64 ljekara su na specijalizaciji“, kazao je.
Pored odlaska u inostranstvo, ljekari napuštaju zdravstvene ustanove zbog radnih odnosa, loših uslova rada i političkog kadrovanja. Prim. dr. Miodrag Femić, predsjednik Unije sindikata zdravstvenih radnika RS, kaže da ljudi odlaze jer traže bolje uslove, dok građani snose najveću štetu.
Kapidžić dodaje da plate nisu glavni razlog. „Plate u BiH jesu niske, ali veći problem predstavljaju radni odnosi, uslovi rada i politika postavljanja šefova po stranačkoj liniji, što mladi ljekari više ne žele trpjeti“, istakao je.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina, zajedno s Albanijom, ima najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika u regiji.
Odlazak ljekara iz BiH nije samo problem pojedinih zdravstvenih ustanova, već sistemska pojava koja ukazuje na duboke strukturalne slabosti u sektoru zdravstva. Neadekvatni uslovi rada, politički uticaji u zapošljavanju i nedovoljna valorizacija stručnog kadra stvaraju začarani krug koji otežava zadržavanje mladih i kvalifikovanih ljekara.
Bez hitnih reformi i jasne strategije za poboljšanje radnih uslova, modernizaciju opreme i stimulaciju stručnog osoblja, zemlja rizikuje daljnje pogoršanje zdravstvene zaštite, što bi dugoročno moglo negativno uticati na životni standard i sigurnost građana. (tl)