Najnoviji izvještaj Europske komisije o napretku BiH prema članstvu u EU jasno je u svome većem dijelu negativan, sa zahtjevom da se obave različite reforme, kako bi se time stekli uvjeti za eventualni kandidatski status, pišu Vijesti.ba.
Te negativne ocjene, u najvećoj mjeri, vezane su za dva važna elementa. Prvi da nema spremnosti (dijela političkih elita) da provode neophodne reforme unutar europskih integracija i drugi dio da se namjere tih istih političkih struktura ogledaju u stalnoj blokadi funkcioniranja državnih institucija, čime zapravo onemogućavaju Bosnu i Hercegovinu da napreduje prema Europskoj uniji.
Ono što posebno treba istaći, odnosi se na to da da ova zemlja i da dalje sadrži elemente sistemske diskriminacije u svome ustavu, te se u izvještaju konstatira da još uvijek nisu implementirane četiri presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, pa se institucijama Bosne Hercegovine nalaže da obave neophodne ustavne reforme kako bi svaki građanin ove zemlje imao jednaka politička prava.
Famozna “konstitutivnost” uopće nije pomenuta, u novom izvještaju Europske komisije, već se od BiH traži da obezbijedi i garantira jednakopravnost svih njenih građana u svim pravima uključujući i ona politička.
Za tako nešto potrebna je adekvatna ustavna reforma, što je i od strane pojedinih političkih opcija i ponuđeno početkom godine, ali to su zagovornici „konstitutivni“ odbili, štiteći svoje interese nasuprot interesu Bosne i Hercegovine i njenim europskim integracijama.
Istu stvar i kada je riječ o potrebnoj reformi pravosudnog sistema, gdje u izvještaju jasno piše da je etnička pripadnost bila u prednosti u odnosu na kvalitete djelatnika u pravosudnom sistemu, bili oni sudije ili tužitelji.
U izvještaju se od Bosne i Hercegovine traži uspostavljanje europskog standarda, na način da svaki izbor, napredovanje ili nazadovanje onih koji rade u pravosudnom sistemu treba biti temeljeno na jasnim statističkim pokazateljima o njihovoj uspješnosti u radu, a ne na temelju njihove etničke pripadnosti.
Sličnu stvar imamo i u potrebnoj reformi javne uprave i administracije, gdje je opet etnička pripadnost bila kriterij višeg reda u odnosu na kvalitete, profesionalnost i političku nezavisnost
U svim tim elementima, može se vidjeti da postoje takve domaće političke elite koje ne žele kvalitet i uspješnost u radu, jer one žele prednost etničke pripadnosti (tzv.konstitutvnost) i time u cijelosti poništavaju europske standarde i onemogućavaju ovu zemlju da napreduje unutar europskih integracija.
A izbor je veoma jednostavan – etnička pripadnost odnosno “konstitutivnost“ sa jedne strane ili europske integracije sa druge strane.(v,tl)