U Dobrnji obilježena godišnjica najveće rudarske nesreće u BiH (Foto)

Tada je poginulo 180 komorata, prosječne dobi 27 godina, a smrt ih je zadesila usljed eksplozije oblaka ugljene prašine, do koje je došlo nepravilnim miniranjem čelične podgrade, što je pokazala istraga
danas je ispred nekadasnje jame rudnika dobrnja obilježena 34 godisnjica od najvece rudarske nesrece u bih porodice i zvanice polozili cvijece i odali pocast za 180 poginulih rudara
(Polaganjem cvijeća na spomen obilježje u blizini nekadašnje jame Dobrnja Jug obilježena je godišnjica nesreće – Foto: TL)

Najveća rudarska nesreća u BiH dogodila se prije 34 godine u jami Dobrnja Jug u Mramoru nadomak Tuzle. Tom prilikom smrtno je stradala najmlađa smjena Rudnika uglja Kreka, a tek jedan od rudara je uspio preživjeti.

Tada je poginulo 180 komorata, prosječne dobi 27 godina, a smrt ih je zadesila usljed eksplozije oblaka ugljene prašine, do koje je došlo nepravilnim miniranjem čelične podgrade, što je pokazala istraga, prenosi Klix.ba.

Ovoga ponedjeljka u neposrednoj blizini nekadašnjeg ulaza u jamu koja je zatvorena nakon nesreće okupili su se članovi porodica poginulih rudara, prijatelji, kao izvaničnici. Svi oni su se odavanjem počasti i polaganjem cvijeća prisjetili 180 rudara.

Ova dan je posebno težak za Smajla Imamovića, jedinog rudara koji je preživio tešku nesreću. Nastavak njegovog života obilježava nesvakidašnja tegoba koja ga nije popustila ni 34 godine kasnije.

“Prvoga trenutka kojeg se sjećam nakon nesreće je onaj prilikom buđenja u bolnici. Reagovao sam škonatno. Svake godine s nastupanjem augusta ja ulazim u posebno stanje depresije. Već 34 godine ja nemam sna. Mnogi to ne razumiju”, kaže nam Imamović.

Među onima koji je ostao bez svoga oca Sadila je i Damir Brašnjić, koji je tog 26. augusta imao punih šest godina. Iako je bio dijete, priča nam da se na ovaj dan vraćaju posebna sjećanja.

“Ovo je možda jedan od najtežih dana u mom životu i u dubini duše se jedva nosim sa time. Otac je imao 30 godina u vrijeme pogibije, a radio je na poziciji palioca mina”, ističe Brašnjić.

Iza 180 rudara je ostalo 365 djece o kojima se brinuo Fond 26. august 1990. Neki od njih su nakon tragedije stambeno zbrinuti, a 130 porodica odlučilo je uzeti otpremnine.

Eksploatacija uglja iz jame Dobrnja Jug zauvijek je okončana nakon velike tragedije, a ulazi u eksploataciono polje onemogućeni.

Istragu je vodilo Tužilaštvo TK, koje je 2006. zaključilo da nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni, tadašnji tehnički rukovodilac OOUR-a Rudnika lignita Dobrnja u Mramoru Hajrudin Kunosić, tadašnji direktor OOUR-a Enver Žigić i tadašnji rukovodilac Sektora razvoja i rudarskog projektovanja Zdravko Pušonjić, počinili krivično djelo koje im se stavljalo na teret.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *