Zvanični podaci pokazuju da su veći prihodi u BiH od dijaspore nego što je stranih investicija.
Najbolje to opisuju poslodavci koji ovih dana imaju pune ruke posla.
“Moram reći da u svim segmentima, u svim uslužnim djelatnostima to se osjeti. U pozadini se čuju različiti jezici, sa svih strana. To je baš lijepo za pogledati, gužva na sve strane, osjeti se život. Najviše primjetim kroz razgovore da su oni tamo fizički, ali duša i srce je ovdje. Svi nekako priželjkuju te stare dane, sa penzijom da dođu ovdje i žive”, kaže Ljubica Jurišić iz frizerskog salona u Tuzli prenosi BHT.
“I mi kao i svi ostali stvarno osjetimo kada dođe dijaspora. Promijeni se dosta toga, prvo nastaje neka gužva u gradu, one pozitivne lijepe. Dućani su puni, sve je malo veselije i malo drugačije. Svi mi imamo nekoga tamo, pa kad dođe počasti te ovim, počasti te onim. Troše lako. Mislim da se to odražava na sve, na ukupan život ovdje”, stava je Ramiz Čanić iz fotografske radnje u Tuzli.
A nije istina da novac ostavljauju ovdje samo zato što je povoljnije. Ističu, draže im je ovdje ostaviti novac, u svojoj matičnoj zemlji. Zehra Buljubašić, koja živi u Švedskoj, sve voli kupiti u BiH.
“Mnogo nam je drago. Mi tamo živimo i radimo, ali srce i duša nam je ovdje. Radimo da bismo došli ovdje i proveli godišnji odmor s našim porodicama i prijateljima. Naravno da mi je drago ostaviti novac koji zarađujem ovdje u našoj domovini”, rekla nam je Zehra.
Prema zvaničnim podacima koje je BHRT-u dostavila Centralna banka BiH, samo za prva četiri mjeseca ove godine, na račune građana BiH iz inozemstva je uplaćeno 793,58 miliona što je za skoro pedeset milijuna više u odnosu na prošlu godinu. Također, u prošloj godini novac od bosanskohercegovačke dijaspore doseže tri i pol mijarde KM.
“Ovo su za nas najbolji periodi godine. Dolaze naši ljudi, oni su emotivno vezani, snabdijevaju svoje koji su ostali ovdje i ovdje je dakle najbolja potrošnja. Za njih, ali i za nas. Treba stvarati uslove, olakšavati im dolazak, ne ometati ih i pustiti ih da troše”, stava je ekonomski stručnjak Željko Rička.
Usporedbe radi, u 2022. godini strane investicije u BiH su iznosile nešto više od milijardu KM što je znatno niže od iznosa novčanih doznaka koje dijaspora šalje na račune građana, odnosno obiteljima.
“To i jeste naša osnovna akumulacija. Mi izvozimo radnu snagu, a ta naša radna snaga šalje novac ovdje roditeljima, prijateljima, familiji. I što je karakteristično u posljednje vrijeme, gradi u Bosni i Hercegovini. Tamo je skupo graditi, ovdje je povoljno i ovo im je osnovna akumulacija za život nakon penzionisanja i kasnije godine”, ističe Rička. (BHRT)