Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. oktobra, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica naglašava da smjernicama i procedurama o radu u odgojno-obrazovnim ustanovama podržava sigurniji boravak učenika i nastavnika u školi za vrijeme trajanja nastave, te se time čini sve da se zaštiti njihovo zdravlje i prevenira širenje epidemije unutar školskih ustanova.
Nova školska godina je počela, a učenike i nastavno osoblje su u ovoj školskoj godini dočekali novi izazovi koji zahtjevaju dosta energije i prilagođavanja. „Online“ nastava, nastava u grupama, praćenje nastave pod maskama, ograničeno kretanje, sve su to novi momenti koje nam je donijelo vrijeme pandemije COVID-19.
Normalno je da sve okolnosti koje nas okružuju utiču na naše mentalno zdravlje. Sasvim je normalno da se ponekad osjećamo anksiozno, izolovano, razočarano i zbunjeno, ističu stručnjaci iz INZ-a.
Stručni saradnik INZ-a iz oblasti mentalnog zdravlja, diplomirani psiholog i “gestalt” psihoterapeut Esmin Brodlija kaže da Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao stanje dobrobiti u kojoj pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi sa normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno, te je sposoban pridonositi zajednici” .
– Profesionalci koji pružaju pomoć osobama koje imaju problema sa mentalnim zdravljem su ljekar, psihijatar, psiholog, psihoterapeut, socijalni radnik, medicinski tehničari i sestre u Centru za mentalno zdravlje, ali i okupacioni terapeuti i socijalni radnici, ističe između ostalog Brotlija, u svojoj poruci povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, dodajući da sve te osobe u Domovima zdravlja, bolnicama, Centrima za borbu protiv ovisnosti, Centrima za socijalni rad, Centrima za mentalno zdravlje kao i nekim nevladinim organizacijama brinu i pomažu cjelokupnom stanovništvu.
Brotlija napominje da prijetnja novim koronavirusom COVID-19 dodatno povećava strah i neizvjesnost, te opasnost od ugrožavanja mentalnog zdravlja.
– U ovakvoj situaciji normalno je da se osjećate tužno, nervozno, zbunjeno, uplašeno i ljutito, ali nema potrebe za pretjeranim strahom koji bi nas mogao preplaviti, te dovesti do pogoršanja psihičkog statusa i nepromišljenih ponašanja, dodaje Brotlija.
On preporučuje da se razgovara sa “osobama od povjerenja” kojima se treba reći kako se osjeća. također, apeluje da ukoliko primjetite da druga osoba ima probleme, nemojte je ismijavati, nego pokušajte razgovarati s njom o tome i “aktivno slušajte”.
– Jako je važno da praktikujete tehnike opuštanja, relaksacije, sportske aktivnosti, slušate muziku, naučite tehnike samopodrške, kaže Brotlija.
Iako još uvijek živimo u okruženju stigme i predrasuda, govoriti o svojim osjećanjima, emocijama i događajima koji nam uzrokuju neki stres ne bi trebalo da nam predstavlja dodatni problem.
Ne bi trebalo da nas je stid obratiti se i poslušati savjete profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja ili im se lično obratiti ukoliko imamo problem koji ne možemo riješiti sami, saopćeno je iz Instituta za zdralje i sigurnost hrane.