Sudije Suda BiH reagirale su na izvještavanja u kojima se navodi da „sudije skrivaju svoje imovinske kartone”.
Radi pojašnjenja i pravilnog informisanja javnosti, Sud Bosne i Hercegovine uputio je otvoreno pismo kojeg su potpisale sudije.
Pismo prenosimo u cijelosti:
– Sudije Suda Bosne i Hercegovine izjavljuju da redovno, bez izuzetka, svake godine, podnose svoje finansijske izvještaje VSTV BIH, kako je to propisano članom 86. Zakona o VSTV BIH, odnosno ne skrivaju svoje imovinsko stanje.
Vijeće za upravne sporove Upravnog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, dana 13. januara 2020. godine, donijelo je presudu po tužbi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, podnesenu protiv rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, kojim je VSTV-u BiH zabranjeno da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca na način kako je to propisano Pravilnikom o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca od 26.09.2019. godine.
Presudom Suda Bosne i Hercegovine tužba je odbijena kao neosnovana, odnosno rješenje Agencije potvrđeno je u cjelosti. Sud je utvrdio da VSTV BiH nema zakonski osnov za takvu obradu finansijskih izvještaja kako je to propisano osporenim Pravilnikom. Naime, kako je to utvrđeno pomenutom presudom Suda BiH, član 86 Zakona o VSTV BiH ne propisuje ovlaštenja VSTV-u BiH koja su konstituisana osporenim Pravilnikom.
Do promjene zakonodavstva koje će propisati zakonski osnov za primjenu načela osporenog Pravilnika, te normirati proceduru podnošenja, provjere i objavljivanja finansijskih izvještaja, na temelju presude od 13.01.2020. godine, nemoguća je svaka naknadna regulacija u istoj stvari na isti ili sličan način.
Usvajanjem „kozmetički inoviranog“ nacrta Pravilnika, za koji čak nisu bili ni svi članovi VSTV BiH, kako su to prenijeli mediji, ulazi se u domen najgrubljeg kršenja presude Suda Bosne i Hercegovine. Osim što se time najočitije vrijeđa načelo vladavine prava – principi zakonitosti i pravne sigurnosti, isto predstavlja i krivično djelo po domaćem krivičnom zakonodavstvu. Stupanjem na snagu takvog akta, ušlo bi se domen pojedinačnog kršenja konvencijskih ustavnih prava sudija.
Radi izbjegavanja svake nedoumice i sumnje, Sud Bosne i Hercegovine smatra neophodnim izmijeniti postojeći ili donijeti novi zakon, ukoliko se želi institut podnošenja, provjere i obrade finansijskih izvještaja sudija iz osporenog Pravilnika uvesti u ustavni poredak, jer je neprikosnoveni međunarodni standard da pitanja sudijskog statusa moraju biti uređena primarnim zakonodavstvom.
Stoga, Sud Bosne i Hercegovine poziva Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu, kao i sve dobronamjerne međunarodne partnere da zahtijevaju od istih da se ovo pitanje što prije adekvatno zakonski uredi na jednak način, moguće i jednim zakonskim aktom, kako za političare – nosioce funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, tako i za sudije u sudskoj grani vlasti. Svakako, sve ovo, kako bi se pristupilo zakonitom i pravilnom tretiranju ovog pitanja u praksi, te na taj način i ispunile Peer review preporuke i preporuke iz svih ostalih relevantnih dokumenata, u prvom redu onih Evropske unije.
Sud Bosne i Hercegovine, kao jedina redovna sudska instanca na državnom nivou, ostat će dosljedan u promicanju načela vladavine prava i zaštiti principa zakonitosti, na kojima počivaju ustavni poreci svih demokratskih država, a koji nemaju alternativu i mogućnost izbjegavanja radi bilo kakvih ciljeva.
