On je pojasnio da je fokus razgovora bio na situaciji u Ukrajini, i dodao da je NATO ujedinjeniji i snažniji nego ikada.
Rekao je da se mora voditi računa da se izbjegnu sukobi u budućim godinama.
– Puno je toga na kocki, da li će prevladati demokratija ili autoritarni režim, rekao je Stoltenberg.
On je u potpom potcrtao da će NATO posebnu pažnju obratiti na Gruziju i BiH.
– NATO mora poduprijeti Gruziju i Bosnu i Hercegovinu, zemlje koje su pod rizikom. NATO saveznici pružaju potporu već godinama Gruziji i BiH, izgrađujemo kapacitete, provodimo zajedničke vježbe. Nismo donijeli nikakve konačne odluke, ali postoji konsenzus da moramo učiniti više kako bismo pomogli ove zemlje i osnažili njihove sigurnosne i obrambene kapacitete provesti reforme, rekao je Stoltenberg, prenose agencije.
Slijede teži dani
Stoltenberg je upozorio i da će idući dani vjerojatno biti teži nego do sada jer se očekuje da će ruske snage upotrijebiti još razornije oružje i nastaviti s napadima diljem Ukrajine.
Govoreći na izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a opisao je rusku inaziju na Ukrajinu kao najgoru vojnu agresiju u Europi unazad nekoliko desetljeća.
– Gradovi su pod opsadom, škole, bolnice, stambene zgrade… Bezobzirna akcija na nuklearku i veliki broj ubijenih ili ranjenih civila. Nadolazeći dani vjerojatno će biti još gori, donijet će još više žrtava, više patnje, više razaranja, rekao je.
Istaknuo je da NATO ne traži rat s Rusijom.
– Mi nismo dio ovog sukoba i imamo odgovornost osigurati da ne dođe do eskalacije rata izvan granica Ukrajine. To bi bilo još pogubnije i opasnije, rekao je.