Šta će TE Tuzla učiniti kada deponija šljake dostigne svoj maksimum?

Odlaganje šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla započelo je još 1964. godine, a danas deponije zauzimaju površinu od oko 250 hektara, što je ekvivalentno prostoru za približno 330 nogometnih stadiona. Trenutno je aktivna deponija „Jezero 2“, no njen kapacitet je gotovo iscrpljen, što otvara pitanje gdje će se u budućnosti odlagati nusproizvodi i kakve će posljedice to imati na građane.

Iako „Jezero 2“ svojim plavkastim izgledom na prvi pogled djeluje privlačno, iza te nestvarne ljepote krije se opasnost – naslage bogate teškim metalima štetnim po zdravlje. Ova deponija, smještena desetak kilometara od centra Tuzle, jedna je od pet koje su korištene za odlaganje šljake i pepela. Prema procjenama, njen kapacitet bit će iscrpljen za otprilike dvije godine.

Novi prostori za odlaganje

Kako navodi Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju Elektroprivrede BiH, analizirane su alternative za nove deponije, uključujući područja Đurđevika i rudnika Kreka. Na osnovu idejnog projekta Rudarskog instituta, odlučeno je da će prostor na Šikuljama biti najpogodniji za buduće odlaganje nusproizvoda.

„Otkopani prostori na površinskom kopu Šikulje predstavljaju lokaciju bez stanovnika, gdje su već planirani otkupi postojećih objekata i parcela. To je povoljnije u odnosu na područje površinskog kopa Šićki Brod, koje je gusto naseljeno“, objašnjava Zvjezdan Karadžin, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu UNTZ-a.

Ekološki problemi

Pored problema s kapacitetom „Jezera 2“, ekolozi ističu da je daleko veći problem prašina s deponija koja zagađuje zrak, kao i nedostatak brtvenog sloja koji bi spriječio kontaminaciju podzemnih voda.

„Decenijama deponije u Tuzli zagađuju podzemne vode teškim metalima, a prema studijama, to zagađenje može trajati od 50 do 100 godina“, upozorava Denis Žiško, koordinator programa Energija u AARHUS centru u BiH.

Borba za Šićki Brod

Građani Tuzle i Lukavca godinama su se protivili izgradnji deponije na prostoru površinskog kopa Šićki Brod. Taj prostor obuhvata prirodne izvore pitke vode, jezera i hektare plodnog zemljišta, a negativna iskustva s postojećim deponijama dodatno su pojačala otpor.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona, koji ovaj prostor definiše kao zonu rekreacije i sporta, spriječio je planiranu prenamjenu. „Šićki Brod će, prema Prostornom planu za period 2025–2045, ostati zona rekreacije i sporta“, potvrđeno je iz Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam TK-a.

Planovi za zelenu energiju

Prema studiji Elektroprivrede BiH, stare deponije „Plane“, „Divkovići 1“ i „Divkovići 2“, zajedno sa šumskim zaštitnim pojasom, zauzimaju 170 hektara. Na tim lokacijama moguće je instalirati solarne elektrane.

„Na prostorima ‘Divkovići 1’ i ‘Divkovići 2’, gdje je već završena rekultivacija, planira se izgradnja fotonaponskih elektrana kapaciteta od 40 do 60 MWh“, kaže Tanović.

Međutim, ekolozi upozoravaju da se prije tih projekata mora osigurati brtveni sloj kako bi se spriječilo dalje zagađenje podzemnih voda. „Bez brtvenog sloja, zagađenje će se nastaviti desetljećima. Prvo osigurajte taj sloj, pa onda gradite solarne elektrane“, poručuje Žiško.

Budućnost „Jezera 2“

Kada „Jezero 2“ dostigne svoj maksimum, predviđeno za dvije godine, bit će zatvoreno. Hoće li se ovo područje adekvatno rekultivisati i možda postati lokacija za novu solarnu elektranu, ostaje da se vidi.

Izvor: federalna.ba