Spriječen je novi nasrtaj institucija entiteta RS na državnu imovinu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na danas održanoj 117. plenarnoj sjednici, na osnovu zahtjeva sedam delegata Vijeća naroda RS-a, osporio određene članove dva zakonska rješenja koja je ranije usvojila Narodna skupština RS-a.
Apelacija za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a, kojim je propisano da predmetno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed RS-a, je prihvaćena i Ustavni sud BiH je utvrdio da je osporena odredba protivna članu I/1, članu III/3.b) i članu IV/4.e) Ustava BiH jer se radi o, navodi se u odluci, isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.
Isti je slučaj i sa Zakonom o unutrašnjoj plovidbi RS-a, odnosno članu 2, tačke (11), (12), (20) i (21), članu 4, članu 6. stav (2), člana 8. stav (1) alineje 1) i 2), članu 10, članu 15. stav (2), članu 24, članu 25. stav (4), članu 28. stav (3), članu 30. stav (1), članu 94. stav (4) i članu 95. st. (1) i (2) tog zakonskog rješenja.
– Ustavni sud BiH je utvrdio da osporene odredbe nisu u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava BiH. Prema mišljenju Ustavnog suda, pitanja koja se odnose na plovidbu međudržavnim i međunarodnim rijekama, kao i nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih organa trebaju se regulirati zakonom koji će biti donesen na državnom nivou jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti države BiH – navodi se u odluci.
Ustavni sud BiH je, podsjetit ćemo, još 2012. godine donio odluku kojom se utvrđuje da je država BiH nositelj prava vlasništva, odnosno vlasnik cjelokupne imovine bivše SFRJ, odnosno SRBiH. Sud je također utvrdio da Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost da uređuje pitanje državne imovine, a ne entiteti ili drugi niži nivoi vlasti.
S druge strane, vlasti entiteta RS su pokušali “zaobići” tu odluku Ustavnog suda BiH, donoseći niz zakonskih rješenja koji tretiraju pitanje imovine. Dio tog niza zakonskih rješenja su upravo osporeni članovi Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a i Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a.
Ostala sporna zakonska rješenja, kojima se zadire u pitanje rješavanja državne imovine, će, prema informacijama Faktora, također biti problematizirana pred Ustavnim sudom BiH. Uzimajući u obzir citirane odluke Ustavnog suda BiH, epilog novih apelacija je poprilično izvjestan.
Ovim odlukama je Ustavni sud BiH ponovio i utvrdio jasan stav da se najprije treba donijeti zakon o državnoj imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da entiteti do tog trenutka ne mogu poduzimati samoinicijativne korake koji ne bi bili usaglašeni sa državnim zakonom i koji su u suprotnosti sa odredbama Ustava BiH.