Petak, 5. maj, popodnevni sati. Glasnogovornik SIPA-e Luka Miladinović dobio je zadatak da probranim redakcijama dojavi da su pripadnici SIPA-e započeli pretres u Federalnoj upravi civilne zaštite. I to po naredbi Suda BiH. Ali ono što se, uistinu, dešavalo tog dana nije objavljeno u medijima.
Sutkinja Tatjana Kosović po formaciji je sudija za prethodni postupak Suda BiH. Sudija za prethodni postupak, skraćeno SPP, zadužen je za izdavanje naredbi za pretrese, izdavanje naredbi za primjenu posebnih istražnih radnji, i na koncu za razmatranje tužilačkog prijedloga za određivanje pritvora. Istraga Tužilaštva BiH u predmetu „respiratori“ već je trajala, ali do tog 5. maja formalno nije uspostavljena nadležnost Suda Bosne i Hercegovine. No, da bi pretresli prostorije Federalne uprave civilne zaštite, državni su tužioci morali imati naredbu Suda BiH, odnosno sudije za prethodni postupak.
ŠTA SE MORALO POKLOPITI DA DOĐE DO HAPŠENJA?
Tatjana Kosović ne slovi za povjerljivu sutkinju Milana Tegeltije, Gordane Tadić, Dubravka Čampare i ostalih nosilaca pravosudnih funkcija koji su na neki način, direktno ili indirektno, bili u uključeni u predmet respiratori. Iako su, prema informacijama Oslobođenja, najavili da će redovnim putem tražiti naredbe za pretres Civilne zaštite, postupajući državni tužioci su se predomislili. Sačekali su da istekne redovno radno vrijeme i da sutkinja Tatjana Kosović ode kući, a onda su u 15 sati tog 5. maja zatražili izdavanje „usmene naredbe“ za pretres, jer su istražitelji dobili informaciju da neko uništava dokaze. Tatjana Kosović je zaobiđena, sudija za prethodni postupak je postao – Nenad Šeleda. Ipak, kako tužioci nisu tokom pretresa pronašli dokaze za „ometanje pravde“, tog dana nije bilo hapšenja. „Hitni“ postupak krenuo je redovnim putem, pa je predmet vraćen sutkinji Tatjani Kosović. Tužilaštvo BiH ponovo je bilo u problemu, ali onda je došao 27. maj. Sutkija Kosović je, prema informacijama Oslobođenja, tada najavila da od petka popodne ide na godišnji odmor i to je bio signal Tužilaštvu BiH i Gordani Tadić. Stvari su se poklopile. Dežurna sutkinja tokom vikenda bila je Dalida Burzić, osoba od povjerenja Milana Tegeltije i doktora Muhameda Ajanovića, dekana Stomatološkog fakulteta u Sarajevu koji, uglavnom, vodi kadrovsku politku u pravosuđu. Postupajući tužitelji u četvrtak su odmah krenuli u akciju i, uprkos protivljenju inspektora SIPA-e, uhapsili su federalnog premijera Fadila Novalića, suspendovanog direktora FUCZ Fahrudina Solaka i direktora Srebrene maline Fikreta Hodžića. Po Zakonu o krivičnom postupku, nakon 24-satnog zadržavanja u SIPA-i, osumnjičeni se prebacuju nadležnost Tužilaštva, onda, opet, u roku od 24 sata moraju biti prebačeni u nadležnost sudije za prethodni postupak.
Kako je sutkinja Tatjana Kosović bila uzela odmor – o tužilačkom prijedlogu za pritvor odlučivala bi dežurna sutkinja – Dalida Burzić. No, onda se desio preokret. Sutkinja Kosović je, zbog privatnih problema, morala prolongirati godišnji odmor i ostala je na Sudu BiH. Plan Tužilaštva BiH se počeo raspadati. Dalida Burzić nije mogla odlučivati o pritvoru, ali je, uprkos tome što nije imala nikakvog posla, u zgradi Suda BiH ostala do ranih jutarnjih sati u nedjelju kako bi mogla izvještavati Muhameda Ajanovića i Milana Tegeltiju o „razvoju situacije“. Na koncu, Fadilu Novaliću i ostalima pritvor nije određen. Slučaj respiratori je, faktički, počeo propadati. No, i nije čudno. Oslobođenje je u posjedu dokumenata Tužilaštva BiH iz kojih je sasvim jasno kako je Gordana Tadić sa svojih troje tužilaca i njihovim ideologom provodila selektivnu pravdu. Ukratko ćemo se pozabaviti glavnim likovima na ovoj tužilačkoj strani priče.
KO SU TUŽIOCI?
Gordana Tadić, glavna državna tužiteljica, prva rodica potpredsjednika HDZ-a BiH Mije Krešića, živi u Ulici Alije Izetbegovića u Živinicama, u kući u kojoj se nalazi kladionica Bet Live.
Džermin Pašić, postupajući tužilac u predmetu respiratori i blizak prijatelj državnog tužitelja Dubravka Čampare, prijavljen da je, kao tužilac 2016. godine spriječio liječenje Save Petričevića, koji je, potom, preminuo. Pašić je bio zadužen i predmetom „Fortuna“, u okviru kojeg je SIPA dostavila informacije o pranju novca u sportskim kladionicama među kojima i Bet Live. Džermin Pašić se proglasio nenadležnim da istražuje kriminal Bet Livea, kladionice čija je jedna poslovnica u porodičnoj kući Gordane Tadić.
Mirza Hukeljić, postupajući tužilac u predmetu respiratori, bio je tužilac u predmetu Pavlović banka u okviru koje je istraživano kako je Milorad Dodik kupio vilu na Dedinju u Beogradu. Predmet – propao, Dodik nikad nije privođen na ispitivanje u svojstvu osumnjičenog. Hukeljć je bio i u timu tužitelja koji je odlučio da se nezakonito obnovi istraga i u slučaju Dobrovoljačka.
Merisa Nurkić, postupajuća tužiteljica u predmetu respiratori, uključena je u istragu u slučaju „Potkivanje“, u okviru koje je Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a saslušan samo u svojstvu svjedoka. Tegeltiji nikad nije oduzet telefon, a niko od aktera ove istrage nije uhapšen.
Nakon identifikovanja glavnih aktera iz Tušilaštva, ukratko ćemo se pozabaviti i samim predmetom. I to samo na osnovu dokumenata Tužilaštva BiH.
PREDMET, DOKAZI I VEZE
„Fadil Novalić u cilju realizacije planiranog, koristeći stvarni službeni položaj premijera Federacije Bosne i Hercegovine, te uticajni politički položaj, neposredno ili putem drugih njemu poznatih lica, u telefonskoj ili drugoj komunikaciji sa službenikom Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, zahtjevao da Agencija hitno i bez provođenja potpune procedure nadzora pravnog lica „Srebrna malina“ ovom pravno lice upiše u Registar veleprometnika medicinskih sredstava, te izda saglasnost za hitan uvoz medicinskih sredstava koja nisu upisana u registar medicinskih sredstava Bosne i Hercegovine, tačnije respiratora ACM812A, što je odlukama Agencije i učinjeno na dan 27. 04. 2020. godine“, navedeno je u prijedlogu Tužilaštva BiH za određivanje pritvora Fadilu Novaliću i drugima.
Prvo, Fadil Novalić je premijer Federacije BiH, a Agencija za lijekove i medicinska sredstva je u nadležnosti Vijeća ministara BiH. Drugo, Tužilaštvo BiH u svom dokumentu navodi da je Novalić „na njemu poznat način“ komunicirao sa „njemu poznatim službenikom“, koji je potom izdao Rješenje kojim se Srebrena malina upisuje u registar. Tužilaštvu BiH nepoznati službenik je – Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove. On je „mimo redovnih procedura“ izdao i potpisao Rješenje, ali državni tužioci njega nisu priveli niti osumnjičili. Zolak je, inače, poznat po tome što je 25. marta ove godine izdao dozvolu za promet ruskih lijekova u BiH.
„Fadil Novalić iako je po prethodno pripremljenom i razrađenom planu znao da će se sredstva iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine iskoristiti za nabavku medicinskih sredstava – respiratora, suprotno navedenom zaključku pod tačkom 6. Zaključaka Vlade broj: V.broj:410/2020, putem Federalne uprave civilne zaštite koja nije stručno osposobljena za nabavku medicinske opreme, niti može biti ugovorni organ u postupku javne nabavke medicinske opreme i sredstava, kao i da će pripadnik Grupe Fahrudin Solak posao javne nabavke zaključenjem direktnog sporazuma, protivno odredbama Zakona o javnim nabavkama (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine broj: 39/2014), dodijeliti pravnom licu „F.H. Srebrena malina“ d.o.o. Srebrenica, koje nema uslove za dobijanje potrebne saglasnosti za uvoz i prometovanje medicinskim sredstvima, iskoristivši ovlaštenja premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine dana 02.04.2020. godine sazvao hitnu telefonsku sjednicu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na kojoj je donesena Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz tekuće rezerve Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, broj: V.broj:486/2020 kojom se odobrava izdvajanje sredstava Federalnoj upravi civilne zaštite u iznosu od 4.950.000,00 KM, te Odluku o davanju prethodne saglasnosti Federalnom štabu civilne zaštite za nabavku materijala i opreme u uslovima pogoršane epidemiološke situacije, broj: V.broj:487/2020, kojom se daje prethodna saglasnost Federalnom štabu civilne zaštite za nabavku materijala i opreme u uslovima pogoršane epidemiološke situacije iz sredstava posebne naknade u ukupnom iznosu od 7.000.000,00 KM, na osnovu kojih odluka su u realizaciji planiranog obezbjeđena sredstva Federalnoj upravi civilne zaštite, a u realizaciji planiranog i za zaključenje ugovora s pravnim licem „F.H. Srebrna malina““, navedeno je u prijedlogu za određivanje pritvora kojeg je sačinio tužilački tim Gordane Tadić.
Dakle,Tužilaštvo BiH sumnjiči Novalića da je obezijedio novac svojoj „udruženog kriminalnog grupi“, jer je Vlada Federacije BiH donijela odluku o izdvajanju novca. Vlada, po Zakonu o Vladi, odlučuje većinom glasova, što znači da je, osim premijera,još najmanje osam ministara moralo glasati za ovu odluku. Nijedan od njih nije osumnjičen, kao ni Jelka Miličević, ministrica finansija, bez čije saglasnosti se ne može vršiti preraspodjela novca u Budžetu Federacije BiH. No, osim ove odluke, Tužilaštvo BiH, u poglavlju osnovana sumnja, kao prvi dokaz Novalićeve krivice dostavlja i dokaze pod oznakom DT1, DT2, DT3, a koji se odnose na sjednicu Vlade FBiH održanu 16. marta povodom proglašenja pandemije koronavirusa.
„U takvim okolnostima Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 214. tematskoj sjednici od 16.03.2020. godine, u proširenom sastavu donijela je Odluku broj: V.broj:408/2020 od 16.03.2020. godine, kojom je proglašeno stanje nesreće uzrokovano pojavom „Koronavirusa“ na području Federacije Bosne i Hercegovine. U sadržaju vođenih diskusija na tematskoj sjednici, a zbog potrebe hitne nabavke opreme i materijala za borbu protiv pandemije, vođene su rasprave o načinima provođenja postupka javnih nabavki u skladu sa važećim Zakonom. S tim u vezi, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Zaključke broj: V.broj:410/2020, među kojima pod tačkom 6. i zaključak kojim Vlada Federacije daje saglasnost zdravstvenim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine da mogu hitno provesti postupak javnih nabavki u skladu sa članom 10. Zakona o javnim nabavkama radi nabavka na tržištu dostupnih respiratora, medicinske opreme, sredstava i druge zaštitne opreme i dr., neophodne u situaciji borbe protiv globalne pandemije a u vezi sa članom 187. Zakona o zdravstvenoj zaštiti“, navedeno je u aktu Tužilaštva BiH.
Novalić je, smatra Tužilaštvo, ove odluke donio kako bi Udružena grupa (Novalić, Solak,Hodžić), mogla izvršiti nabavku respiratora čime je oštećen budžet. Ali na osnovu stenograma objavjenog u Oslobođenju, da se zaključiti da su zaključci o primjeni člana 10 Zakona o javnim nabavkama donesni jednoglasno. Jedan od najvećih zakogovornika zaobilaženja Zakona o javnim nabavkama na pomenutoj sjednici Vlade FBiH bio je ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara. Ni on nije ispitan u svojstvu osumnjičenog u okviru istrage u predmetu respiratori kojom rukovodi Džermin Pašić, prijatelj njegovog brata Dubravka Čampare.
„Potvrda osnovane sumnje da se upravo radilo o kontaktu u vezi s dogovorima za realizaciju opisanog plana Grupe, potvrđena je ispisom E-mail komunikacije od 29.03.2020.godine između Fikreta Hodžića i putem ličnog E-maila Fadila Novalića, u prilogu kojeg je od strane Hodžića dostavljena specifikacija za dvije vrste respiratora i to, tip BOARAY300D Ventilator, sa specifikacijom i certifikatom i respiratora tip. Shangrila 510 S, sa specifikacijom. U jednom dijelu ista ponuda je dana 30.03.2020., sa E-mail adrese Ureda premijera proslijeđena na E-mail adresu kabineta Zavoda za javno zdravstvo Federacije i to uz specifikaciju i certifikat ali samo za već pomenuti respiratora oznake BOARAY300D Ventilator. Navodom svjedoka na Zapisnik broj: T20 0 KTO 0018837 20 od dana 13.05.2020.godine, opisane su informacije kojima je raspolagao Ured premijera, a koje se odnose na neupotrebljivost ili štetnost respiratora Shangrila 510 S. Saslušani svjedok opisuje kako je osumnjičeni Novalić u svom uredu razgovarao sa nekim ljekarom, koji mu je dao informacije o neupotrebljivosti ovog respiratora, jer se radilo o respiratoru koji je dostavljen u R.Srbiji i koji je u Velikoj Britaniji uništen u količini od par stotina komada, iz razloga što je izazvao negativne zdravstvene posljedice. Opisani navod svjedoka, opovrgava navode osumnjičenog Novalića da su se dostavljene ponude bez selekcije dostavljale Zavodu za javno zdravstvo i da je njegova uloga bila isključivo da pristigle ponude proslijede Zavodu, kao navodno stručnom tijelu na razmatranje. Kako to proizilazi iz prikupljenih dokaza, ponude za nabavku medicinske opreme proslijeđene su Zavodu tek nakon selekcije koja je rađena pri Uredu premijera, pod njegovom kontrolom“, navelo je Tužilaštvo BiH.
U ovom pasusu Tužilaštvo BiH potvrđuje da je Novalić ponudu koju mu je dostavio Fikret Hodžić proslijedio Zavodu za javno zdravstvo na dalju proceduru. Nije zabilježeno da je Zavod za javno zdravstvo, kao osposobljena institucija, upozorila Novalića i Solaka da su u pitanju loši respiratori. No, direktor Zavoda, kadar HDZ-a BiH, Davor Pehar nije osumnjičen u ovom predmetu niti mu je oduzet telefon kako bi se utvrdila njegova komunikacija sa osumnjičenim i njemu poznatim licima iz HDZ-a i Vlade FBiH. Kao Novalićevu namjeru da izvuče novac u ovom predmetu, Tužilaštvo BiH navodi da je iz Ureda premijera nisu proslijeđene sve ponude, jer je jedna „u startu odbačena nakon što je neki ljekar“ upozirio Fadila Novalića da su „ponuđeni respiratori“, ne oni koje je ponudio Hodžić, loši i da su Britanci imali problem s njima.(oslobodjenje,tl)