Nedugo nakon eksplozije koja je izazvala golemo razaranje u Bejrutu društvenim mrežama počela je kružiti snimka koja sugerira da je eksplozija rezultat napada projektilom, a ne nesretnog slučaja, odnosno požara u lučkom hangaru koji je zahvatio tisuće tona eksplozivnog amonijevog nitrata.
Snimka, koja izgleda kao negativ originalne snimke, predstavljena je kao snimka iz termalne, odnosno infracrvene kamere. Na njoj se, točno u trenutku prije druge, goleme eksplozije, vidi projektil koji pogađa skladište koje već gori nakon prve, manje eksplozije.
Samo na Twitteru video je podijeljen više od 7 tisuća puta, a objavljivan je i na Facebooku i YouTubeu, gdje je u jedan dan pogledan oko 350 tisuća puta.
“Najbliži kut eksplozije dostupan online. Još uvijek vjerujete da je ovo bio nesretni slučaj!!??” piše u opisu videa na YouTubeu.
“Termalna” snimka ustvari obična snimka s filterom negativa i amaterski namontiranim projektilom
Međutim, kad su fact-checkeri iz Bellingcata, CNN-a i Associated Pressa analizirali snimku, utvrdili su da je riječ o očitoj montaži, odnosno trećerazrednoj manipulaciji originalne snimke – koja uopće nije “termalna”.
“Neke traljave snimke tvrde da pokazuju dokaz projektila koji je pogodio bejrutsku luku, što je navodno prouzročilo eksploziju. Evo brze usporedbe ‘termalnog’ lažnog videa s originalnim videom pri normalnoj brzini, 1/2 i 1/4 normalne brzine”, napisao je na Twitteru Jake Goldin, producent iz portala Newsy i neovisne istraživačke stranice Bellingcat, uz video.
I zaista, na tom usporednom i usporenom prikazu jasno se vidi da na originalnoj snimci nema nikakvog projektila, iz čega se da zaključiti da je on montiran na izmijenjenoj snimci.
“Nabacivanjem filtera za efekt negativa na video nećete odjednom otkriti projektil koji je nevidljiv na originalnoj snimci. Tako kamere ne funkcioniraju. Vizualna informacija mora prvo postojati na originalnoj snimci!” dodao je Goldin.
Stručnjak: Ovo je više derp fake nego deep fake
AP u svojoj analizi piše da projektil izgleda kao da je ispao “iz crtanog filma”.
“Kako se projektil približava svojoj meti, njegova veličina i kut ne mijenjaju se. Oko 8 sekundi od početka videa projektil nestaje bez da uopće pogodi išta”, dodaje AP.
Istraživačka novinarka NBC-a Emmanuelle Saliba prenijela je usporedni prikaz još jednog montiranog videa “projektila” koji “pogađa” skladište, zajedno s originalnim videom na kojem ga nema.
Another video circulating claiming to be “Infra Red” showing a “missile” hitting #Beirut Port, #Lebanon, again, it’s fake. Please stop sharing it. pic.twitter.com/mKzpgJXY66
— Aurora Intel (@AuroraIntel) August 6, 2020
Profesor Hany Farid sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, specijaliziran za digitalnu forenziku, potvrdio je za AP da je projektil “očito lažan”.
“Usto, projektil izgleda naprosto prevelik da bi bio fizički plauzibilan i nema zamućenja pri pokretu (eng. motion blur) na projektilu koji bi bio očekivan s obzirom na brzinu kojom bi morao letjeli”, dodao je Farid.
“To je ustvari projektil iz crtanog filma koji ne izgleda ni približno slično pravom projektilu koji pogađa metu. Da je malo manje amaterski, mogli bismo identificirati tip projektila, procijeniti putanju ponovnog ulaska i brzinu te potražiti digitalne artefakte. Ali ovo nije dovoljno dobro da bi se uopće zamaralo time. Ovo je više ‘derp fake’ nego ‘deep fake'”, komentirao je i Jeffrey Lewis, stručnjak za projektile na Middlebury Institute of International Studies u Kaliforniji.
Štoviše, autor originalne snimke, producent za društvene mreže kanala CNN Arabic, Mehsen Mektfe, potvrdio je da njegova snimka “ne prikazuje projektil”.
“Mogu naglasiti da nisam vidio nikakav projektil i nisam čuo nikakav avion ili dron iznad mene”, dodao je Mektfe za CNN.
CNN također prenosi izjavu glasnogovornika YouTubea da je ta društvena mreža uklonila sporne snimke čim ih je otkrila, kao i izjavu glasnogovornika Twittera da je taj video na njihovoj platformi označen kao “manipuliran”.(ip,tl)