Schmidt u Vijeću sigurnosti: Međunarodna podrška je ključna za BiH, građani se plaše rata

Ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se i dalje jača na povjerenju i stabilnosti

Vijeće sigurnosti UN-a danas održava redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH. Prvi se pred Vijećem obratio visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je u izvještaju o stanju u BiH ukazao na pozitivne ali i negativne trendove koji su obilježile protekli period.

“Ovo je treća godina kako se obraćam Vijeću sigurnosti u ovoj ulozi, od imenovanja 27. maja 2021. godine, Generalnom sekretaru i Vijeću sigurnosti sam dostavio šest izvještaja o provedbi mirovnog sporazuma”, kazao je Schmidt na početku obraćanja.

“Međunarodna podrška je ključna za BiH da nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih poteškoća. Država mora da se oslanja na učinkovite institucije, demokratske principe djelovanja i da se oslanja na Ustav kao što je izloženo u Aneksu 4 Mirovnog sporazuma”, dodao je.

(Ne)ispunjena obećanja

Schmidt je naglasio pozitivan pomak kada je riječ o otvaranju pregovora za članstvo u EU.

“I dalje ima dosta neispunjenih obećanja u BiH, ali da krenemo sa dobrim. Želim čestitati Bećiroviću uime građana BiH na važnom koraku otvaranja pregovora sa EU. Odluka Evropskog vijeća je politički opravdana. Građani se plaše rata, žele da žive u miru i stabilnosti, piše N1.

Pozivam sve da se poduzmu koraci i zajednički djeluje na zajedničkom napretku. Treba dosta uložiti u povjerenje. Također, to može biti dobar početak i to nije još završen posao”, kazao je Schmidt.

“Pad nataliteta je veliki izazov jer BiH može izgubiti mlađe generacije. BiH mora ubrzati reforme i provesti Mirovni sporazum. To je osnov na kojem radimo.

Ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se i dalje jača na povjerenju i stabilnosti. Sve to treba poštovati, otvaranje pregovora sa EU je važan trenutak koji je pod rizikom zbog prijetnji iz Republike Srpske, ali i drugih koji potkopavaju nadležnosti BiH onako kako je predvidio Dejtonski sporazum”, dodao je u obraćanju.

“Politički motivisani napadi”

“Politički motivisani napadi se vrše na Sud BiH, pokušavaju da učine da Sud bude nefunkcionalan, zato je potrebno naći rješenje i to je moguće ako se relevantni politički akteri iz oba entiteta uključe.

Želim iskoristiti najavu iz FBiH da se imenuje novi sudija u Ustavnom sudu koji je iz HDZ-a, a to bi mogao biti dobar korak u tom smjeru. Pozivam Parlament i FBiH da to odobre”, kazao je.

“Vlasti Republike Srpske teško krše Dejtonski sporazum. Ovo anti-dejtonsko postupanje je prijetnja secesijom Republike Srpske, to može donijeti teške posljedice za BiH i za region. Mi u međunarodnoj zajednici moramo pratiti šta se dešava i zajednički djelovati. Sigurnosna situacija se ne može smatrati nestabilnom, pozivam građanske i vjerske lidere da ne reaguju na provokacije”, naglasio je Schmidt.

“Svi treba da prihvate da niko ne smije uništiti temelje kuće koju drugi žele da izgrade. Ured visokog predstavnika treba zadržati da nastavi sa mandatom jer je i dalje na mogu dati prijedlog i pozitivnu procjenu članicama PIC-a, i zato se ured ne može zatvoriti. Uloga visokog predstavnika će se više baviti zabranom diskriminacije nego što je prije bio slučaj”, dodao je u obraćanju.

ALTEA vojna misija

Ona treba da dobije produženje mandata i doprinese stabilnosti države. Treba gledati na EUFOR i ALTEA-u kao pozitivan korak. Zato dajem podršku produženju misije“, kazao je Schmidt.

Pozivam vlasti da ojačaju izborni integritet. Još uvijek ne vidimo rezultate te sam potpisao Zakon o stupanju izmjena i dopuna zakona u svjetlu priprma za izbore”, ističe Schmidt.

“Donio sam odluku da presuđeni ratni zločini pred domaćim i međunarodnim sudovima učestvuju u izborima”, naveo je.

Inače, period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom Bosne i Hercegovine (BiH) ka integraciji u Europsku uniju (EU), ali i nezapamćenim napadima na Opći okvirni sporazum za mir, naveo je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024., Europsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s BiH. Vijeće je pozvalo Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Europskog vijeća predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Schmidt.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *