Kojeg je bh. političara pohvalio, a kome je uputio kritike?
U toku je saslušanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta pred Komitetom za vanjske poslove Parlamenta Velike Britanije.
Schmidt je rekao kako je BiH odobren status kandidata u EU, ali da je to političko odobrenje i ne znači početak pregovora i ima još stvari da se riješe, ali da se nada da će ovo dovesti do nekih brzih promjena.
Na konstataciju jednog od članova Komiteta da su ljudi podijeljeni i da je to primijetio prilikom dolaska u Sarajevu, visoki predstavnik je odgovorio da to jeste problem.
“Nismo uspjeli okupiti te zajednice i da se uspostavi taj zajednički stav. To je problem političkih partija, one su igrale jednostavnu igru, a to je na nacionalnim linijama. Obećanje koje su dali pred EV jeste da će krenuti u reforme Izbornog zakona, Ustava, da će doći do toga”, naveo je on.
Poručio je kako se neke stvari ne mogu provesti, te da će evropske integracije biti trenutak, cilj koji može popraviti stanje u našoj zemlji.
“Ključni problem ove zemlje je odlazak građana, a to nije bila tema političkih razgovora. Različiti su stavovi po pitanjima, a ne govore kako zadržati mlade. Imamo dramatičan odlazak mladih iz BiH, potrebne su neke mjere kako bi mladi ostali u zemlji”, poručio je Schmidt.
A na pitanje kako će odluka o promjeni Izbornog zakona promijeniti situaciju u zemlji, visoki predstavnik je odgovorio:
“Zaista bih volio raditi na predmetu Sejdić-Finci, to je najpoznatiji slučaj. Ustavni sud je odlučio da se to prvo mora uraditi na državnom nivou. Prvo sam pokušao da dođe do izbora jer su oni dio pregovora i da su se tražile prednosti između stranaka jer nisu planirali budžet na izbore, nije se mogao raspisati tender. Donio sam odluku za izbore o budžetu i to su svi prihvatili. Tu je i odluka OSCE-a i Venecijanske komisije. Nažalost, bilo je nekih zaostataka. Nismo imali zasjedanje Ustavnog suda FBiH, jer nije imenovan novi sudija u prethodne tri godine. Naredio sam da to moraju uraditi. Također sam odgovorio kroz otvorenu diskusiju, a to je sastav Doma naroda. Ne postoji proporcionalnost. Volio bih razmišljati o važnijoj ulozi Ostalih”.
Zanimalo je članove Komisije zašto se reforma odnosi samo na FBiH, a ne RS.
“Radi se o funkcionalnosti, ne možete očekivati da mijenjam sve probleme proteklih godina. Mogao sam samo ovo. U proteklom periodu nismo imali novu vladu u Federaciji i to je najveće nepoštivanje demokratije. Gledao sam funkcionalnost, a sada u kratkom periodu imamo funkcionalan Parlament, na putu smo i do vlade”, rekao je Schmidt.
Visoki predstavnik je rekao da postoji lista predmeta i slučajeva o kojima sudije moraju da odluče, te da se treba smanjiti utjecaj vitalnog nacionalnog interesa, što političari koriste.
“Samo sam povećao broj delegata. Malo nešto veće povećanje i prisustvo Ostalih. Ako želim ostati ovdje i da me niko ne kritikuje, bolje je da nađem drugi posao. Bio sam kritikovan. Ovdje se radi da se svi trebaju vratiti na scenu, moraju ići tim putem. Ako mislite da se čeka na nešto, a već 15 godina svi ovdje posluju uz pomoć međunarodne zajednice i SAD… Imali smo pregovore, mogu razumjeti i kritike”, glasi jedna od poruka Schmidta.
On je pojasnio kako sada postoje veće mogućnosti u kantonima, izmjenama Izbornog zakona, a dao je za primjer i kako Osmorka sada ima većinu gdje su direktno izabrani, dok u Domu naroda FBiH SDA ima prednost u Klubu Bošnjaka.
“Naredne godine 9. januar neće biti što je bio ove godine”, naveo je visoki predstavnik.
Jedna od članica je tražila i mišljenje ruskog utjecaja na BiH.
“SNSD je pokazala dosta simpatija prema Rusiji i predsjedniku Putinu. Oni svi se plaše da mogu biti uključeni u taj rusko-ukrajinski rat. Brine me što bi moglo biti načina da se oslabi taj utjecaj. Prošle sedmice sam tačno rekao da, ako se pokaže da neko pokušava uvući mlade u sukob, to je mjesto gdje se međunarodna zajednica mora uključiti. Još uvijek nismo to vidjeli. Sredstva koja potiču do Rusije su ograničena”, poručio je Schmidt.
Dodao je i kako ne bi odbacio Bonske ovlasti, ali i da bi više razamišljao o finansijskom uslovljavanju.
“RS je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Očito da je Dodikova odluka da se nagradi Putina malo nas je navela na neki drugi pravac”, objasnio je visoki predstavnik.
Također je naveo i kako je čuo razumne glasove, poput Denis Bećirovića – člana Predsjedništva BiH, da se treba NATO mandat obnoviti.
“Moramo imati aktivne mjere i potrebna mi je podrška za to”, dodao je on.
Jedno od pitanja bilo je da li je favorizirao HDZ.
“Neki prave političke kampanje od moje odluke, nakon zatvaranja biračkih mjesta. HDZ je dominatna u hrvatskoj klubu, SNSD u srpskom klubu, SDA ima podjeljenu ulogu jer su izgubili izbore. Ne vidim kako sam dao prednost bilo kome, brojke su takve. Možda bi neko mogao reći da nisu riješene etničke razlike i to je tačno, ali za to je potrebna reforma cijelog sistema Doma naroda i to sam predložio”, pojasnio je Schmidt.
Podrcrtao je da ne vidi da je dao prednost bilo kome, te su uvedene neke manje izmjene koje veliki broj podržava.
“Ako bi prešli na nešto drugo, to bi bilo više revolucija, nego evolucija”, bio je jasan visoki predstavnik.