Konzumacija ultraprocesirane hrane može značajno povećati rizik od brojnih zdravstvenih problema. Prema studiji iz 2017. godine objavljenoj u časopisu Population Health Metrics, gotovo 60 posto kalorijskog unosa prosječnog Amerikanca dolazi iz ultraprocesirane hrane.
“Ultraprocesirana hrana sadrži sastojke koje obično ne nalazimo u kuhinji te je prepuna šećera i soli. Također može sadržavati aditive i nema nikakvu nutritivnu vrijednost, jer ne sadrži vitamine, minerale i vlakna,” objašnjava dijetetičarka Jinan Banna.
Česta konzumacija ultraprocesirane hrane može dovesti do većeg rizika od razvoja ozbiljnih zdravstvenih stanja poput demencije, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca, upozoravaju ljekari iz Američkog medicinskog udruženja.
Zbog ovih razloga, Banna savjetuje ograničavanje unosa ultraprocesirane hrane i potiče druge da učine isto. Posebno izbjegava jednu vrstu ultraprocesirane hrane.
“Nikad ne pijem gazirane sokove. Oni nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost i sadrže samo kalorije u obliku šećera. To su prazne kalorije,” ističe Banna.
Gazirani sokovi se vrlo brzo probavljaju i mogu izazvati osjećaj gladi, što nas može navesti da pojedemo više hrane nego što smo planirali.
“Umjesto gaziranih sokova, biram razne čajeve i vodu, gaziranu ili negaziranu. Ponekad pijem hladan čaj od hibiskusa. Obična voda je izvrsna alternativa. Kafa je također dobra opcija, naravno, u umjerenim količinama,” zaključuje Banna.
Biranje zdravijih opcija može pomoći u smanjenju rizika od ovih ozbiljnih zdravstvenih problema i poboljšati opće zdravlje. (sb)