Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, promet preko fiskalnih kasa u prvom polugodištu ove godine smanjen je za 556,25 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u RS-u, od 1. januara do 30. juna ove godine, iznosio je 3,2 milijarde maraka, dok je u istom periodu lani ta brojka dostigla 3,7 milijardi KM.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS-a SWOT Saša Grabovac kaže da je 556 miliona KM ogroman pad i da nije neočekivan u tom obimu, bez obzira na uslove poslovanja u drugom kvartalu. Na sceni je, kaže on, prisutno sveopšte smanjenje potrošnje.
Na svemu se štedi
– Građani su u strahu od gubitka posla, smanjenja plata i uopšte budućnosti, zbog čega i te kako trpi potrošnja. Ljudi koji imaju ušteđevinu čuvaju novac, jer ne žele ulaziti u investicije i za većinu stanovništva hrana je prioritet u kupovini. Mnogi čak i tu gledaju da uštede, pa kupuju jeftinije namirnice kako bi što više smanjili troškove, rekao je za Oslobođenje Grabovac.
Da li već sada znamo koliko će biti zaduženje Republike Srpske do kraja godine?
Prognozirali smo da će BDP pasti 5-6 odsto, ali sada je već izvjesno da će do kraja godine pad iznositi deset odsto
– Teško je bilo šta prognozirati. Ne mogu reći ništa novo, jer je dalji razvoj pandemije neizvjestan. Niko ne zna koliko će ona trajati i u kojem obimu. Od toga direktno zavise i sredstva koja svaka država treba da uloži da bi održala privredni sistem u kakvom-takvom stanju.
Početkom aprila smo pretpostavljali da će biti potrebno deset odsto BDP-a da bismo “spasili glavu“, ali jasno je da to ne može biti isto za sve zemlje. Smatrali smo da bi milijardu maraka bili dovoljno Republici Srpskoj. U međuvremenu je došlo do komplikacija i drugog talasa koronavirusa i pitanje je da li će i taj iznos biti dovoljan.
Da li je onda uopšte moguć ekonomski stabilan kraj godine?
– Uporedo s daljim poreskim olakšicama, država bi trebala da radi na smanjenju troškova. Kapitalne investicije treba zadržati koliko god je to moguće s obzirom na njihov pozitivan efekat na kakvu-takvu privrednu aktivnost i protok novca. Sve druge troškove, uključujući i plate u javnom sektoru, treba smanjivati.
Zar to ne bi dovelo do novih problema?
– Treba biti svjestan da smanjenje plata u javnom sektoru može da dovede do drugih problema, kao što je smanjenje potrošačke moći. Može dovesti i do problema otplate rata kredita onih koji rade u javnom sektoru, ali s druge strane moramo vidjeti da iste probleme imaju i radnici u realnom sektoru, koji daleko prije ostaju bez posla. Nažalost, moramo očekivati da će u narednom periodu sigurno doći i do značajnijeg otpuštanja radnika i da će nastupiti smanjenje plata u pojedinim firmama.
Koliko smanjimo plate u javnom sektoru, toliko možemo imati i dobitak u realnom sektoru, odnosno možemo računati na to da će biti manje otpuštanja i da se radnicima u ovom sektoru neće značajnije smanjivati plate. Ali, oni moraju dobiti i dodatne poreske olakšice. Nemamo mnogo izbora i taj teret treba dobro rasporediti.
Da li će jedini ekonomski cilj RS-a do kraja godine biti pokrivanje sve većeg minusa?
Kapitalne investicije treba zadržati koliko god je to moguće s obzirom na njihov pozitivan efekat na kakvu-takvu privrednu aktivnost
– Strateški cilj i RS-a i svih zemalja jeste u tome da omoguće ambijent da što više preduzeća nastavi poslovanje nakon prolaska pandemije. Treba obezbijediti sredstva da bi to moglo da se ostvari i to će biti kroz dodatnu zaduženje. Dodatno zaduživanje je neminovno i to će biti izazov – kako obezbijediti i kako servisirati nova zaduženja.
Može li privreda da opstane bez pomoći države?
– Privrednici su pokazali i dokazali da im je pomoć Vlade dobrodošla. I u drugim zemljama su primijenjene slične mjere, ali je bilo više otpuštanja radnika. Naši poslodavci su bili dosta odgovorni prema radnicima. Dokazali su da se snalaze i u otežanim okolnostima. U daljem toku krize očekujemo kreativan pristup privrednika.
Strateški partner
O posljedicama smo mogli govoriti već u aprilu i u maju. Prognozirali smo da će BDP pasti 5-6 odsto, ali sada je već izvjesno da će do kraja godine pad biti deset odsto. Takvi padovi nisu zabilježeni kroz mnogo decenija, možda i vijekova. Ništa se ne može porediti s krizom koju je izazvala korona.
Kakva je sudbina malih i srednjih preduzeća?
– Prednost velikih preduzeća je u tome što imaju višak znanja i imaju lakši pristup kapitalu. Ali, s druge strane, lakše je obezbijediti platu za tri ili četiri radnika. Šta da rade oni kojima mašine stoje mjesecima? Vidjeli smo da neke krojačke radnje počinju da prave maske. Mnogi ugostiteljske radnje sada rade kao dostava. Ovo zvuči jednostavno, ali nije. Ne bih otpisao ni male preduzetnike.
Da li će ekonomska saradnja s regionom pretrpjeti ozbiljne posljedice?
– RS ima strateškog partnera, a to je Srbija. Zbog toga donekle možemo računati na taj nastavak saradnje i u najtežim situacijama. Kada je došlo do eksplozije ove krize, sve zemlje su uvele restriktivne mjere. Ukoliko dođe do nove eskalacije, to neće dobro uticati na regionalnu saradnju.(biznis plus,tl)