Romi u Bosni i Hercegovini, kao i širom svijeta, danas obilježavaju Đurđevdan – jedan od najznačajnijih praznika u romskoj kulturi i tradiciji. Praznik je duboko povezan s dolaskom proljeća i simbolizuje novi početak, buđenje prirode, zdravlje i blagostanje.
Obilježavanje Đurđevdana prati pjesma, igra, zajednički obroci i okupljanje porodice. Romske zajednice ovaj dan proslavljaju u veselju, naglašavajući važnost zajedništva i očuvanja običaja.
Pripreme za praznik počinju već 5. maja, kada se farbaju jaja i pripremaju tradicionalna jela i kolači. Na dan Đurđevdana, 6. maja, svi članovi porodice ritualno se umivaju vodom s biljem – djevojke radi udaje, djeca zbog zdravlja, a stariji u nadi za sreću i mir u domu.
Đurđevdan se, osim u romskoj zajednici, obilježava i u hrišćanskoj tradiciji. Pravoslavni vjernici ga slave kao krsnu slavu Svetog Đorđa, dok se u katoličkoj tradiciji poznaje kao blagdan svetog Jurja, zaštitnika vojnika i ratnika. Bez obzira na različita vjerska tumačenja, Đurđevdan u mnogim sredinama nosi snažno narodno i simboličko značenje.