Na tezgama tržnica širom Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije ovih dana dominiraju jagode i trešnje, ali uz cijene koje su premašile sva dosadašnja očekivanja. Kilogram ovog voća trenutno se kreće između 5 i 10 eura, što je mnoge potrošače natjeralo da se odlučuju za manje količine, poput pakovanja od 500 grama.
Ono što dodatno iznenađuje jeste da su ove voćke isključivo iz domaće proizvodnje, dolaze iz plastenika i ranih otvorenih nasada u toplijim dijelovima regije, bez uvoznog udjela. Upravo činjenica da je riječ o lokalno uzgojenim plodovima, jedan je od faktora koji doprinose visokoj cijeni.
Brojni uzroci poskupljenja
Ove godine sezona je počela pod nepovoljnim vremenskim okolnostima. Niske temperature koje su potrajale i tokom ranog proljeća usporile su sazrijevanje, dok su kasni mrazevi nanijeli štetu na brojnim plantažama, posebno u Hercegovini i južnoj Srbiji.
Pored vremenskih izazova, proizvođači se suočavaju i s rastućim troškovima uzgoja, grijanje plastenika, sistem za navodnjavanje, sredstva za zaštitu bilja i repromaterijal postaju sve skuplji.
„Ovdje nema ničeg iz uvoza. Sve je iz naših plastenika, a kasnili smo s berbom skoro dvije sedmice,“ kazao je jedan uzgajivač s mostarske pijace za Agroklub.ba. „S obzirom na smanjene prinose i visoke ulazne troškove, ovakve cijene su nužne ako želimo opstati.“
Potrošačke navike se mijenjaju
Kupci su sve pažljiviji prilikom kupovine, većina bira manje količine i sve češće razmišlja o kvaliteti. Ipak, mnogi ističu da je domaće voće puno ukusnije i svježije u odnosu na ono iz uvoza, pa su spremni platiti više za kvalitet.
Cijene znatno više nego lani
Prošlogodišnje cijene bile su znatno povoljnije, tada su jagode koštale između 3 i 4 eura po kilogramu, dok su trešnje dostizale do 5 eura tek krajem maja. Ove godine startne cijene su više i do 50%, a ukupna ponuda je slabija.
Udruženja proizvođača upozoravaju da su prinosi ranih sorti jagoda u pojedinim područjima Bosne i Srbije manji i do trećine u odnosu na prošlu sezonu.
Iako još nema preciznih podataka o količini prodanog voća, trgovci s tržnica i prodavnica primjećuju promjene, kupovine su rjeđe i uglavnom rezervisane za vikende ili posebne prilike.
Hoće li cijene padati?
Iako se očekuje da bi ponuda mogla porasti kada dozriju plodovi s kasnijih nasada u višim predjelima, stručnjaci ne predviđaju značajan pad cijena. Ti proizvođači se također bore s izazovima poput nestabilnih vremenskih uslova, manjka sezonskih radnika i sve skupljih sredstava za uzgoj.
Sve u svemu, sezona 2025. godine će vjerovatno ostati upamćena kao jedna od najskupljih do sada, i za kupce i za domaće poljoprivrednike koji pokušavaju održati proizvodnju u nepredvidivim tržišnim i klimatskim uslovima, piše Agroklub.ba. (tl)