Radioaktivni izvori koji se više ne koriste uskladišteni su na 19 lokacija u Bosni i Hercegovini.
Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste. Od uskladištenih izvora koji se ne koriste, samo samo jedan izvor je kategorije 2 i uskladišten je u originalnom radnom kontejneru.
Podaci su to navedeni u posljednjem godišnjim izvještaju Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), onome za 2018. godinu.
Kako je za Radiosarajevo.ba rečeno u DARNS-u izvještaj za prošlu godinu je tek u pripremi, te su podaci iz 2018. najaktuelniji. Ovaj izvještaj, kao i onaj za 2017. godinu, a u kojem su navedeni istovjetni podaci o skladištenju, na sjednici 26. februara trebali bi razmatrati zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Kako je navedeno u uzvještaju za 2018. godinu, u BiH trenutno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala. Pored ranijih centraliziranih skladišta u FBiH i RS, postoji i određeni broj privremenih skladišta u preduzećima koja koriste ili su koristila radioaktivne izvore za obavljanje svojih redovnih radnih aktivnosti.
Također, određeni broj preduzeća koja su koristila gromobrane sa radioaktivnim izvorima demontirala su ih i privremeno ih uskladištila sa svojim lokacijama.
„Nekoliko preduzeća koja se bave demontažom i instaliranjem detektora dima demontirala su te detektore dima sa ugrađenim izvorom zračenja i uskladištila ih u svojim privremenim skaldištima. Privremena skladišta služe za skladištenje radioaktivnih izvora koji se prestanu koristiti ili za orfan izvore (izvori od nepoznatog vlasnika) u cilju pokušaja poboljšanja radijacijske sigurnosti te smanjenja rizika od neovlaštene upotrebe, uključujući i zlonamjerno korištenje radioaktivnog materijala“, navodi se.
Međutim, u izvještaju se naglašava da privremena skladišta nisu najbolje rješenje i predstavljaju prijetnju, obzirom da se nalaze u preduzećima kojima osnovna djelatnost nije upravljanje skladištem radioaktivnog materijala.
„Trenutno, jedino centralizirano skladište radioaktivnog materijala koje bi se moglo koristiti, ukoliko dobije licencu od Agencije, nalazi se u okviru kompleksa Federalne uprave policije i njime upravlja Zavod za javno zdravstvo FBiH – Centar za zaštitu od zračenja. Kapacitet skladišta je skoro popunjen, a zbog administrativnih barijera se u ovom skladištu eventualno mogu skladištiti radioaktivni izvori sa teritorije FBiH samo u slučaju vanrednih situacija“, navedeno je u izvještaju.
Kako saznajemo, stanje je još nepromijenjeno, jer ni u međuvremenu DARNS nije izdao licencu.
Dakle, navodi se dalje u izvještaju, izvori sa teritorije FBiH i RS mogu se privremeno skladištiti samo na mjestu gdje su se koristili.
„Ovakva situacije je vrlo rizična obzirom da radioaktivni izvori mogu predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje stanovništva, te predstavljaju nezanemarivu prijetnju sigurnosti u BiH ukoliko dođu u pogrešne ruke, pošto se mogu koristiti za terorističke aktivnosti, npr. scenario prljave bombe“, zaključuje se u izvještaju.
Radioaktivni izvori sa teritorije RS su se u prethodnom periodu skladištili u prostorijama kalibracione laboratorije MDU Čejavac, ali ona više nije u funkciji pošto je kroz projekt EU obnovljena kalibraciona laboratorija u tom prostoru, čiji je korisnik Institut za mjeriteljstvo BiH. Izvori koji su ranije uskladišteni se još nalaze na navedenoj lokaciji u transportnom kontenjeru, pripremljeni za prijenos u novo centralno skladište kada ono bude spremno.
„Upravljanje potrošenim zatvorenim izvorima zračenja, kao i zatvorenim izvorima zračenja koji nisu u upotrebi, predstavljaju najveći problem u oblasti radijacijske sigurnosti, te generalno predstavlja najveću opasnost od jonizirajućeg zračenja u BiH. Ovaj problem bi se sveobuhvatno riješio uspostavljanjem centralnog skladišta radioaktivnog materijala u BiH, te bi se na taj način znatno poboljšala radijacijska siguirnost u državi, objašnjava se u izvještaju.
Kako objašnjavaju iz Agencije, radioaktivni materijal uskladišten u privremenim skladištima je karakteriziran, odnosno znaju se njegova količina i tip. Radioaktivni otpad u BiH čine uglavnom zatvoreni izvori zračenja za čiju dalju upotrebu su prestale tehničke ili druge pretpostavke.
„U BiH trenutno postoji oko 800 zatvorenih radioaktivnih izvora te nekoliko hiljada zatvorenih radioaktivnig izvora kategorije 5, odnosno detektora dima i kalibracionih izvora. Također, postoji oko 270 zatvorenih radioaktivnih izvora koji su instalirani u gromobranima širom BiH, koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti. Izvori iz gromobrana predstavljaju opasnost za stanovništvo u slučaju njihovog obaranja ili neovlaštenog demontiranja i neadekvatnog skladištenja“, upozorava se u izvještaju.
Medicinski otpad
U izvještaju je objašnjeno i da se na odjelima nuklearne medicine generira radioaktivni otpad koji sadrži kratkovažeće radionuklide korištene u radioterapiji i radiodijagnostici.
Odjeli nuklearne medicine imaju vlastiti prostor pa privremeno pdlaganje radioaktivnog otpada dok nivo aktivnosti ne padne ispod nivoa otpuštanja, nakon čega se taj materijal tretira kao neradioaktivni otpad.(rtvsa,tl)