Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz, razgovarali su “samo” tri sata za već legendarnim bijelim kremaljskim 8-metarskim stolom. Podsjetimo da je s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom Putin nedavno razgovarao gotovo šest sati.
Govorilo se da treba uložiti sve moguće napore da se spriječi daljnja eskalacija na ukrajinsko-ruskoj granici te onemogući izbijanja rata u Europi. Ruski mediji ističu kao glavnu informaciju da Ukrajina neće u NATO, barem ne tako skoro.
Rusi su istaknuli Scholzove riječi kako se o “proširenju NATO-a trenutno ne raspravlja” i nije na stolu, pa čak i da se ta tema neće otvarati “dok su on i Putin na vlasti”, javljaju njemački mediji. Podsjetimo, Scholz za manje od četiri godina ima izbore, a Putin je novim izmjenama ustava, sebi dao mogućnost da se još najmanje dva puta kandidira na šestogodišnji predsjednički mandat, što bi mu omogućilo da bude na vlasti do 2036. godine.
Mnogi navode kako je Putin odahnuo jer je iz usta njemačkog kancelara čuo ono što je melem za njegove uši – dok je on na vlasti Ukrajina neće u NATO, a o tome koliko će on biti na vlasti – odlučit će on sam, piše Jutarnji.
Njemački kancelar pohvalio je najavu povlačenja određenog broja ruskih vojnika s granice, kazavši da je to “dobar znak”. Scholzov posjet Putinu su u Njemačkoj pozdravili kao “konačan izlazak Berlina iz sjene” te angažman oko ukrajinske krize kakav se očekuje od države kakav je Njemačka.
Nadalje, kancelar Scholz je kazao kako se sigurnost Europe ne može graditi “protiv Rusije nego samo s Rusijom”. Zanimljivo je kako su se Putin i Scholz “zakačili” oko Jugoslavije, odnosno bolje reći Srbije, čije bombardiranje 1999. godine Putin stalno ističe u svim razgovorima sa zapadnim državnicama.
Scholz je kazao kako je nedopustivo da u Europi, odnosno Ukrajini bukne rat jer ga mnoge generacija Europljana nisu doživjele. Putin je, na to, uzvratio kako je rata bilo, ali nije spominjao ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, već NATO intervenciju na SR Jugoslaviju, odnosno Srbiju i bombardiranje Beograda.
Putin je priznao da “to možda loš primjer” ali, kako kaže – “tako je bilo”. Na tu Putinovu opasku, njemački kancelar Scholz je uzvratio da je to bilo potrebno jer je “tamo postojala opasnost od genocida”. No, ni Putin se nije dao te je odmah uzvratio kako je ono što se danas “događa na Donbasu – čisti genocid”. Vladimir Putin je napomenuo kako se u Ukrajini sistematski krše ljudska prava i diskriminira “ruskojezično stanovništvo”.