Od posljedica moždanog udara kojeg je zadobio nakon lakšeg hirurškog zahvata, u okruženju najmilijih, preminuo je Kemal Kurspahić, potvrdila je njegova porodica.
Kemal Kurspahić bio je glavni urednik bosanskohercegovačkog dnevnika Oslobođenje, 1988-94. Oslobođenje je u prvoj godini njegovog mandata proglašeno za List godine u Jugoslaviji 1989. Za svakodnevno izlaženje lista iz atomskog skloništa na prvoj liniji odbrane Sarajeva i održavanje u listu ideje vjerske i nacionalne tolerancije.
U najtežim ratnim vremenima Oslobođenje je pod Kurspahićevim vodstvom dobilo i neka od najprestižnijih priznanja u svjetskom novinarstvu: List godine u svijetu 1992. (BBC i Grenada TV u Velikoj Britaniji), Nagradu slobode u Skandinaviji; Saharovljevu Nagradu za ljudska prava Evropskog parlamenta; Nagradu Oscar Romero u Teksasu; Nagradu za savjesnost i integritet u novinarstvu Nieman Fondacije na Harvardu; Nagradu za dostignuća u novinarstvu IPS Servisa iz Rima – sve u 1993. – i brojna druga priznanja.
Kemal Kurspahić je i lično dobio prestižne svjetske nagrade:
· Urednik godine u svijetu 1993 (World Press Review – New York);
· Nagrada za hrabrost u novinarstvu 1992 (International Women’s Media Foundation – Washington, DC);
· Nagrada za ljudska prava 1993 (Fondacija Bruno Krajski – Vienna, Austria);
· Heroj borbe za slobodu štampe 2000 (International Press Institute – Vienna, Austria);
· Nagradu Erhard Busek za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi (SEEMO – Vienna, Austria).
Kurspahić je u akademskoj 1994/95. godini bio Nieman Fellow na Harvard Univerzitetu, a u proljeće 1999. gostujući Clark Fellow na Cornell Univerzitetu. Predavao je i na drugim vodećim američkim univerzitetima i savjetovao mnogobrojne vodeće političare poput predsjednika Bill Clintona i u to doba senatora Joe Bidena, sadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Država. Zalagao se za jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, ravnopravnu državu svih njenih građana bez obzira na nacionalnu, vjersku, ili bilo kakvu drugu pripadnost.
U Sjedinjenim Američkim Državama je objavio memoarsku knjigu As Long As Sarajevo Exists/Sve dok Sarajevo postoji (Pamphleteer’s Press, 1997) i Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace (US Institute of Peace Press, 2003). Ova knjiga je objavljena i u Sarajevu i Beogradu pod naslovom: Zločin u 19:30 – Balkanski mediji u ratu i miru (Media Centar – Sarajevo, 2003, i Dan Graf – Beograd, 2004). U Sarajevu su štampane još dvije njegove knjige: Bijela kuća (Oslobođenje, 1984) i Pisma iz rata (Ideje, 1992). Objavljivao je komentare u najvećim svjetskim listovima uključujući The New York Times, The Washington Post, The Los Angeles Times, International Herald Tribune, Die Zeit, Dagens nyheter, Politiken i druge.
U Americi je radio i kao vodeći urednik lanca nedjeljnih listova The Connection, gdje je obučavao i inspirisao mnogobrojne mlade novinare i dobio mnoštvo nagrada izdavača novina države Virdžinija, uključujući i nagrade za najbolje redakcijske strane. Od ljeta 2001. do ljeta 2006. radio je u međunarodnoj diplomatiji, najprije kao predstavnik za štampu agencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i organizovanog kriminala u Beču a zatim kao predstavnik te agencije za karipski region sa sjedištem na Barbadosu, odgovoran za 29 država i teritorija.
Iza sebe je ostavio suprugu Vesnu, dva sina, Tarika i Mirzu, kao i četvero unučadi.