Ako vam se znoje dlanovi i srce radi ubrzano, to su neki su od najčešćih fizičkih odgovora na stres, a dobra je vijest da je sve neželjene pojave stresa moguće kontrolisati disanjem.
Kaže ovo psihologinja i autorica knjige “Heart Breath Mind” (“Srce, dah i um”), doktorica Leah Lagos.
“Prvo treba shvatiti šta nam stres fiziološki radi. Puls nam skače, a mozak dobija signal da tijelo kreće ili u odbranu ili u bijeg. Mišići se jače stežu i slabi nam sposobnost donošenja odluka. Mijenja se i varijabilnost otkucaja srca (HRV), odnosno vrijeme između jednog i drugog otkucaja srca, koje se smanjuje”, objasnila je Lagos.
Ona je zajedno s istraživačima s Rutgers Univerziteta otkrila da sistematsko pravilno disanje u trajanju od 20 minuta, a koje se provodi dva puta dnevno, može značajno ublažiti stres, smanjiti puls i krvni pritisak i pojačati HRV.
“Za ovu vježbu se diše u rezonantnoj ili idealnoj frekvenciji, što je oko šest udisaja u minuti. A sljedeći put kad vam se dogodi nešto stresno brže ćete se toga osloboditi, jer ste tijelo uvježbali da tako reaguje”, kaže Lagos.
Dokazano je, napominje, i da ova metoda poboljšava raspoloženje, popravlja fokus, pomaže za bolje spavanje, podiže energiju i čini ljude otpornijima.
Većina ljudi udiše četiri sekunde i izdiše šest sekundi, bez pauze između.
Ova doktorica savjetuje da dišete tom brzinom dvije minute tako da prvo kroz nos udahnete, pa kroz stisnute usne izdahnete, kao da pušete na nešto vruće. Dok u glavi odbrojavate četiri sekunde za udisaj i šest sekundi za izdisaj, fokusirajte se na protok zraka koji ulazi kroz nos i izlazi kroz usta.
“Kad završite, vjerovatno ćete biti opušteniji i budniji. Takvo disanje provodite po 20 minuta dva puta dnevno i otkucaji srca će vam se smanjiti, što znači da srce više neće biti pod velikim naporom, zbog čega je odmah i zdravije”, kaže Lagos.
Kad srce ne radi pod opterećenjem, ističe ona, možemo se baviti istim intenzitetom fizičke aktivnosti, ali s puno manje napora.
“Brzo ćete primijetiti veću koncentraciju i bolji fokus, a moći ćete i donositi objektivnije odluke”, zaključila je Lagos, što bi moglo pomoći da mozak duže ostane u odličnoj formi.
(Klix)