Uoči novih izbora za Evropski parlament koji se održavaju u Hrvatskoj ovu sedmicu, novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić analizirala je zašto se u Hrvatskoj svi bore za 12 mjesta koje pripadaju ovoj susjednoj zemlji u navedenoj evropskoj instituciji.
U svojoj analizi najprije se referirala na riječi bivšeg zastupnika Davora Škrleca koji je kazao kako stav EU zastupnika o platama u ovoj instituciji zavisi od toga koga pitate.
“Tako će vam Nijemac reći da mu se više isplati raditi u Bundestagu, a Hrvatu će pak plaća u Bruxellesu biti puno izdašnija”, naveo je bivši zastupnik.
On je u Evropskom parlamentu proveo jedan mandat kao član Kluba zastupnika Zelenih, no kao i svim bivšim zastupnicima, i po isteku mandata na raspolaganju su mu neka prava i privilegije – doduše, ne nužno financijske prirode – ali koja pokazuju koliko se mnogima isplati ovaj posao.
Tako Koretić navodi kako plata eurozastupnika iznosi 38,5 % osnovne plate suca Suda EU što je 10.075 eura bruto iznosa i neto 7.853 eura.
“Na sreću domaćih europarlamentaraca, iako se za rad u inostranstvu inače naplaćuje porez na ime razlike u poreznoj stopi matične zemlje i zemlje rada, Belgija je, zajedno s Njemačkom, Švedskom i Francuskom, na popisu zemalja oslobođenih od naplate poreza, pa zastupnici gotovo u cijelosti zadržavaju navedeni iznos neto primanja, izuzev što plaćaju porez EU koji iznosi oko osam posto”, stoji također u analizi.
Zatim, 4.950 eura iznosi mjesečna naknada za opće troškove ili GEA – iz čega se podmiruju troškovi najma ureda u matičnoj zemlji, uredski materijal, telefonija i slično. Naknada je, naovid autorka, kontroverzna jer je zastupnici nisu dužni opravdavati. Ona im sjeda na račun i zapravo je troše kako žele, iako formalno-pravno zbog potreba naknadne provjere trebaju čuvati račune pet godina za slučaj naknadnih provjera koje se u pravilu nikad ne događaju.
Eurozastupnici imaju dnevnicu koja iznosi 350 eura po radnom danu provedenom u Parlamentu za nadoknadu troškova života (smještaja i obroka) za koju nije potrebno učestvovati u radu Parlamenta već je dovoljno samo se upisati na popis prisutnih. U slučaju sastanaka koji su izvan Parlamenta naknada se isplaćuje u iznosu od 50 posto.
Valja također napomenuti i naknadu za asistente – svaki zastupnik dobiva mjesečni budžet od 28.696 eura za trošak do četvero asistenata, uključujući njihove plate i naknade, zabranjeno je zapošljavanje članova porodice.
Besplatni uredi, tečajevi, penzija…
Također, Evropski parlament omogućava besplatne urede za zastupnike. Uredi se nalaze i u Strasbourgu i u Bruxellesu. Usto, zastupnici imaju pravo na ured u matičnoj zemlji čiji se troškovi podmiruju iz naknade za opće troškove, kao i na pristup službenim vozilima parlamenta za službene poslove kada su u oba grada – Strasbourgu ili Bruxellesu te na povrat dvije trećine svih svojih medicinskih troškova tokom mandata.
Zastupnici imaju pravo i na primanje darova do vrijednosti 150 eura pojedinačno – sve skuplje od toga predaju predsjedniku Parlamenta, iz toga su izuzeti darovi u vidu plaćanja troškova prijevoza i smještaja od strane trećih osoba ukoliko je riječ o događajima u okviru njihovih dužnosti.
Europarlamentarci imaju pravo i na dodatne edukacije poput tečajeva stranih jezika do iznosa od pet hiljada eura na godinu, ali i na penzionisanje sa 63 godine i prosječnu penziju u iznosu od dvije hiljade eura, povrh domaće penzije koju ostvaruju u matičnoj državi.
Ostatak analize pročitajte na Jutarnji.hr.