Kontrole koje provode Poreznu upravu FBiH (PUFBiH) na području Federacije BiH i dalje pokazuju da poslodavci još uvijek angažiraju značajan broj radnika za obavljanje određenih poslova bez zasnivanja radnog odnosa. Analiza izvršenih kontrola u ovoj godini pokazuje da je broj neprijavljenih radnika koji su zatečeni u trenutku inspekcijskog nadzora još uvijek značajan.
Prema službenim evidencijama Porezne uprave, u osam mjeseci (siječanj-kolovoz) ove godine na području Federacije BiH izvršeno je ukupno 3.616 kontrola u kojima je otkriveno 1.307 radnika s neriješenim radno-pravnim statusom (rad na crno), 269 objekata bez odobrenja za rad nadležnog organa, kao i 221 objekt bez fiskalnog uređaja, dok 1.276 poslovnih subjekata nije izdavalo račune.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, Porezna uprava je zapečatila 462 poslovna objekta. U izvršenim kontrolama, porezni inspektori su podnijeli 1.879 prekršajnih naloga s izrečenom novčanom kaznom u iznosu od 5.708.896 KM.
– Podsjećamo da je u zajedničkim i samostalnim akcijama koje su provodili kantonalni porezni uredi u razdoblju od 1. studenog 2015. do 31. kolovoza ove godine, ukupno izvršeno 39.219 kontrola u kojima je otkriveno 11.512 radnika s neriješenim radno-pravnim statusom, te je utvrđeno da 3.617 objekata radi bez odobrenja za rad, da 2.794 objekta nemaju instaliran fiskalni uređaj, a 11.129 ne evidentira promet putem fiskalnih uređaja – rečeno je Feni u Poreznoj upravi FBiH.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, kako su dodali, inspektori Porezne uprave zapečatili su 6.496 poslovnih objekata, a kod 20.633 provedenih inspekcijskih nadzora izdati su prekršajni nalozi s izrečenim novčanim sankcijama u iznosu od 52.244.121 KM. Najveći broj kontrola kada je riječ o općinama i gradovima izvršeno je u Sarajevu (u sve četiri gradske općine) s ukupno 5.913 kontrola, gdje su izrečene novčane kazne u iznosu od 7,2 milijuna KM, a potom u Mostaru gdje je izvršeno 2.723 kontrole s iznosom prekršajnih naloga od preko 3,76 miliona KM i Tuzli s ukupno 2.343 kontrole s iznosom prekršajnih naloga više od 3,46 miliona KM.
Na temelju analize izvršenih kontrola, Porezna uprava je zaključila da bi s većim brojem inspektora i boljom tehničkom opremljenošću uspjela učinkovitije kontrolirati rizična područja u kojima se javlja rad na crno, a broj utvrđenih neprijavljenih radnika bio bi znatno veći što bi se pozitivno odrazilo na broj zaposlenih i uopće na naplatu javnih prihoda.
– Da bi se rad na crno smanjio, neophodno je da svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir i da sudovi i tužilaštva, po prijavama koje podnose kontrolni organi, izriču brže i odgovarajuće kazne, kako bi one imale brži i veći preventivni učinak. Sankcija koja se brzo izriče i kad je manja ima veći učinak od veće sankcije koja se izriče nakon dužeg vremena. Zbog neblagovremenih i neadekvatnih kaznenih mjera događa se da porezni obveznik koji je prekršio zakon u međuvremenu nastavi svoje poslovanje na drugi način tako da na pravi način ne snosi posljedice za kršenje zakona. S druge strane, država treba uspostaviti takav sustav koji će poreznim obveznicima omogućiti da na bazi svoje ekonomske snage izvršavaju svoje obveze, a kaznena politika treba da bude takva da obveznici stvori veliki rizik i troškove ako ne bude poštovao zakon – navode iz PUFBiH.
Odranije je poznato da su trgovina, ugostiteljstvo i građevinarstvo sektori u kojima je najzastupljenije zapošljavanje neprijavljenih radnika. U Poreznoj upravi Federacije BiH kažu da se ne može izdvojiti jedna određena djelatnost, jer je angažiranje neprijavljenih radnika prisutno u svim djelatnostima. Međutim, rezultati kontrole koje se provode u svim djelatnostima pokazali su da je angažiranje neprijavljenih radnika najviše prisutno kod poslodavaca u čijem se poslovanju pojavljuje gotovina, a koji obavljaju različite uslužne djelatnosti, djelatnost proizvodnje, građevine itd.
– Porezna uprava Federacije BiH ne može sama ovu pojavu suzbiti, a osim toga nije jedini organ nadležan za rješavanje problema rada na crno. Tu su i Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove, koje imaju nadležnost za kontrolu rada na crno. Poseban problem za Poreznu upravu Federacije, koji uvijek ističemo, jeste nedovoljan broj zaposlenika koji predstavlja jedan od ograničavajućih faktora da se na pravi način iu punom kapacitetu suprotstavi suzbijanju rada na crno, ali iu poduzimanju drugih aktivnosti iz nadležnosti Uprave, zatim neadekvatna tehnička opremljenost kao i neodgovarajuća pravna rješenja – napomenuli su iz PUFBiH.
Prema službenim dokazima Porezne uprave Federacije BiH, zbog angažiranja neprijavljenih radnika u osam mjeseci (siječanj-kolovoz) ove godine shodno Zakonu o Poreznoj upravi FBiH i Zakonu o Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa poreznim obveznicima pravnim i fizičkim licima izdato je ukupno 745 prekršajnih djela. Naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.335.560 KM, u istom periodu 2022. godine izdata su 683 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 1.089.100 KM.
Po osnovu izrečenih novčanih kazni u tom periodu godine porezni obveznici, pravna i fizička lica, platili su 608.991,80 KM novčanih kazni, au istom periodu 2022. godine platili su 496.460,80 KM novčanih kazni.
Odlazak radne snage iz Federacije BiH, pa i onih koji su imali stalno radno mjesto, utječe jednim djelom na broj zaposlenih, jer dovodi do odjave zaposlenika iz Jedinstvenog sustava, te traženja novih zaposlenika i njihove prijave u Jedinstveni sustav. Inspekcijski nadzori koje svakodnevno provodi Porezna uprava imaju značajan utjecaj na broj zaposlenih radnika. Naime, u periodu od 1. studenog 2015. godine do 31. kolovoza ove godine Porezna uprava Federacije BiH izvršila je ukupno 39.219 brzih kontrola koje su imale značajan utjecaj na broj novozaposlenih radnika.
Direktni efekti izvršenih 39.219 inspekcijskih nadzora ogledaju se iu pečatu 6.496 poslovnih objekata, koji nisu otpečaćeni dok, 11.512 radnika na crno koji su zatečeni u tim objektima nisu prijavljeni u Jedinstveni sustav koji se nalazi u Poreznoj upravi. Pored toga, indirektni učinci su daleko veći, jer aktivnosti koje se u kontinuitetu provode, dovode do većeg broja prijava radnika. Indirektni učinak je značajno veći, jer se često događa da se na jednom području rade brže kontrole drugih obveznika koji zatvaraju objekte i sami odu prijavljuju radnike. Također, veći broj kontrola Porezne uprave javno je najavljivala kako bi poreznim obveznicima dala priliku da same prijave radnika, a istovremeno bi se na serverima i aplikacijama Porezne uprave pratilo kretanje prijava i odjava radnika.
Prijavom radnika stiču prava koja nisu imali prije, a to su osnovna ljudska prava – pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo da ostvare penziju.