Porodice u BiH mogu uštedjeti do 100 KM mjesečno uz „zaključane cijene“

Troškovi hrane u budžetima domaćinstava već godinama zauzimaju značajan udio, koji sada često prelazi i ranije visoke procente. U mnogim porodicama većina prihoda odlazi upravo na osnovne životne namirnice, dok su druge kupovine odgođene.

objavljeni podaci o prometu u marketima tokom dvodnevnog bojkota u bih
(Rast cijena hrane pritišće građane: Uštede moguće kroz posebne programe – Foto: Ilustracija)

Prema procjenama Udruženja građana „Klub potrošača“ Tuzlanskog kantona, prosječna četveročlana porodica u Bosni i Hercegovini može ostvariti mjesečnu uštedu i do 100 KM ukoliko kupuje proizvode obuhvaćene programom zaključanih cijena.

Predsjednica udruženja Gordana Bulić ističe da ovakve uštede imaju poseban značaj za penzionere i socijalno osjetljive kategorije stanovništva.

Naglašava da domaće tržište ostaje ranjivo zbog velike ovisnosti o uvozu ključnih roba poput energenata i žitarica, zbog čega se globalni poremećaji brzo reflektuju na cijene u maloprodaji.

– Svjetski sukobi i nestabilnosti dodatno utiču na rast cijena. Na kraju, teret uvijek snose potrošači – upozorava Bulić.

Dodaje da troškovi hrane u budžetima domaćinstava već godinama zauzimaju značajan udio, koji sada često prelazi i ranije visoke procente. U mnogim porodicama većina prihoda odlazi upravo na osnovne životne namirnice, dok su druge kupovine odgođene.

Posebno su pogođene višečlane porodice, studenti i penzioneri, a Bulić ukazuje i na moguće nepravilnosti u formiranju cijena hrane, s obzirom na to da se radi o robi čija je potrošnja neodgodiva.

Programi poput „zaključanih cijena“, iako nisu savršeno rješenje, prema njenim riječima mogu donijeti konkretno olakšanje građanima jer trgovci dobrovoljno smanjuju dio svojih marži.

Podaci Udruženja pokazuju da su cijene osnovnih životnih namirnica u posljednjih pet godina porasle između 40 i 100 posto. Kao dodatni problem istaknuta je praksa da se roba iz postojećih zaliha prodaje po cijenama očekivanih budućih nabavki.

Ipak, Bulić navodi da građani često ne iskazuju nezadovoljstvo samim cijenama, već nedostatkom informacija o mjerama koje im mogu pomoći da ublaže finansijski pritisak.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *