Agresija Armije Ruske Federcije na Ukrajinu odvija se na frontovima, a u isto vrijeme traje i propagandno-psihološka borba da bi se istakli pobjede i porazi jedne ili druge strane. Moskva ističe da njihova specijalna vojna operacija u Ukrajini teče prema planu, a iz Kijeva kažu da Rusi sve više trpe gubitke u ljudstvu i borbenoj tehnici. Kao i obično u ratu, ni jedna ni druga tvrdnja ne mogu se provjeriti.
Ukrajina je ogromna država, najveća u Evropi (Rusija im svoj teritorij i u Aziji) i agresoru nije lako da na više frontova poveže svoje borbene poretke i spaja mostobrane. Ni ukrajinskim braniteljima, osim što su u debalansu, nije lako da pruže otpor tamo gdje je njima najvažnije, ali oni se trude i pronalaze slabe tačke neprijatelja.
Inače, Ukrajina je napadnuta iz četiri smjera, a najbrži napredak ruske vojske odvija se na ovu zemlju, tj. s poluotoka Krima, koji je pod ruskom kontrolom od 2014. godine. Rusija tvrdi da je zauzela grad Herson i Hersonsku oblast. Fronta sa sjevera dolazi iz Bjelorusije i gomila vojsku blizu Kijeva. Iz ruske Belogordske i Kurske oblasti vojska dolazi s istoka pokušava zauzeti Harkiv i grad Sumi (koji je sada već gotovo opkoljen). Iz proruskih “republika” Donjeck i Lugansk ne napreduju naročito brzo, a pokušavaju se spojiti s frontom na istoku i onim krimskim.
Središnji dio Kijeva, grada od četiri miliona stanovnika, još je povremeno meta krstarećih i balističkih projektila, dok se teške borbe vode u sjevernim predgrađima. No, Rusi tu imaju ograničeni kapacitet i izvode relativno male napade veličine jednog bataljona što je nedovoljno za veliki napredak. Po nekim mišljenjima, Rusi ne mogu zauzeti centar grada, ali usprkos tome vjeruje se da će nastaviti s pritiskom na glavni grad da pokuša prisiliti Ukrajinu na pregovore o prekidu vatre.
Nažalost, pojavile su se snimke stambenih zgrada koje su pogođene artiljerijskom paljbom, a među njima i jedna od 12 katova. Postoje indicije da ruske snage žele opkoliti Kijev. Dok ruska vojska drži sjeveroistok i sjeverozapad oko Kijeva, bitke se vode oko pokušaja da pristupe Kijevu s juga i prekinu mu lanac opskrbe iz središnje i zapadne Ukrajine. Više od polovine stanovnika ukrajinskog glavnog grada napustilo je Kijev.
Harkiv je grad oko kojega se, osim Mariupolja na jugu, vode najžešće bitke od samog početka ruske agresije, budući da bi njegovo osvajanje otvorilo Rusiji središnju Ukrajinu i ponudilo bolji pristup Dnjipru, Zaporožju i jugoistoku Kijeva. Ukrajinska vojska uspjela je odbaciti neprijatelja izvan njegove prethodne pozicije, ali je neizvjesno koliko će branitelji uspjeti da se tu zadrže, jer su Rusi nadomoćni u ljudstvu i borbenoj tehnici.
Odesa je pomorska luka kao i značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine. Grad se nalazi na jugozapadu zemlje uz sjeverozapadnu obalu Crnog mora. Ima više od million stanovnika, a u vrijeme Sovjetskog Saveza bio je važna trgovinska i vojna pomorska baza.
Ukrajinski zvaničnici su strahovali da će Rusi pokušati zauzeti Odesu, ali se to još nije dogodilo. Ruske pomorske snage krenule su u napad i granatirale ovaj lučki grad, ali su odbijeni i tek bi agresorska dejstva s mora na Odesu mogla predstavljati prijetnju Ukrajini. Rusija još nije u idealnom položaju za pokretanje takvog napada, jer su kopnene trupe, koje bi pojačale ratnu mornaricu, predaleko.
Neizvjesno je koliko će rat protiv Ukrajine trajati, jer u dosadašnjim pregovorma nijedna strana ne odustaje od svojih stavova i principa. Rusi traže da Ukrajinci polože oružje, demilitariziraju se, izaberu prorusku vlast i nikad ne uđu u NATO, a Kijev na to ne pristaje smatrajući da predaja ne dolazi u obzir i da može pružiti otpor agresoru.
U međuvremenu bit će diplomatskih inicijativa da se prekinu borbena djejstva, ali iz Moskve poručuju da diplomatija u vezi s Ukrajinom prethodno nije uspjela, jer da jeste, kako oni ističu, do agresije ne bi ni došlo. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)
(Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su isključivo autorovi i ne odslikavaju nužno stavove redakcije portala)