Pogled iz Sarajeva: Mađar na čelu  EUFOR-a

Već je izvjesno da je Politički i sigurnosni odbor Evropske unije donio odluku o imenovanju general-majora Lasla Štica iz Mađarske za novog komandanta  EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. On  će na toj dužnosti krajem ove godine naslijediti austrijskog kolegu Helmuta Habermajera. Na taj način EU, kako se nezvanično saznaje, odaje priznanje Mađarskoj koja je među državama koje imaju najviše vojnika u EUFOR-u. Uskoro će iz Budimpešte u EUFOR doletjeti i pet transportnih helikoptera.

Inače, u EU nije običaj  da se organi u BiH kosultiraju o tome ko će biti na čelu EUFOR-a, a ta mogućnost nije se ni pominjala kad je pretnodnih 16 komandanata dolazilo ovamo. Tek u vezi generala Štica postavilo se pitanje – zašto Mađar? Naravno, to se povezuje s čestim susretimaa Viktora Orbana i Milorada Dodika u kojima mađarski premijer pruža punu podršku predsjedniku Republike Srpske.

Uz ostalo, najavljuje se osnivanje fonda koji će na raspolaganju imati 100 miliona eura iz Mađarske za bespovratnu podršku malim i srednjim preduzećima, te poljoprivrednicima RS-a. Navodno je Mađarska spremna da preuzme projekte u RS-u koje je Njemačka, zbog Dodikovih antidejtonskih izjava, otkazala.

Vjerojatno će biti onih koji će reći kakve veze ima to što će mađarski general preuzeti komandovanje EUFOR-om kad će se njegov jednogodišnji mandat odvijati u okviru vojne operacije Althea, koju je Evropska unija u BiH formirala 2. decembra 2004. godine. Ipak, vrlo je bitno ko je na čelu te formacije jer taj zapovjednik, pored općih načela kojih se mora pridržavati, može i autonomno odlučivati.

Naprimjer, on donosi odluku o tome kad će se, pored 1.100 vojnika stalnog sastava, pozivati  rezervni kontigent EUFOR-a koji u nekoliko država, u punoj borbenoj pripravnosti, ima 3.500 vojnika. U njegovoj nadležnosti je razmještaj i upotreba multinacionalnog  bataljona koji je manevarska jedinica smještena u kampu Butmir u Sarajevu, a od 2021. godine sastoji se od trupa iz Austrije, Mađarske i Turske.

Pripadnici bataljona imaju pješadijsko naoružanje, a raspolažu sa transportnim helikopterima i oklopnim vozilima točkašima. Ostali vojnici iz 16 zemalja nalaze se u 17 LOT kuća širom BiH i služe za povezivanje EUFOR-a sa lokalnim zajednicama i vlastima.

Koliko je važno ko je na čelu EUFOR-a pokazuje i ovaj primjer: prije dvije godine član Predsjedništva BiH Željko Komšić je, nakon Dodikovih  izjava koje bi mogle značiti otcjepljenje RS-a, od tadašnjeg zapovjednika EUFOR-a Aleksandera Placera, tražio je da se dio trupa locira na područje Brčko Distrikta. To je austrijski general odbio rekavši da u tim izjavama nije vidio nikakvu klasičnu vojnu prijetnju. Ali se iz prijedloga RS-a o tome da treba mijenjati institucionalni status Brčkog može zaključiti da je to dio plana za eventualnu secesiju RS-a.

Povodom Dodikove izjave da će se RS povući iz Oružanih snaga BiH i formirati svoju vojsku, Placer je u intervjuu bečkom ”Standardu” rekao da “zajednička vojska nije utemeljena na Dejtonskom mirovnom sporazumu”, nego da je formirana kasnije i zaključio da bi kroz normalni proces u BiH moglo biti nekoliko vojski. To je frapiralo federalnu javnosti koja je shvatila da se ovakvim njegovim stavom išlo naruku Dodiku.

Srećom generali Anton Veseli i pomenuti Habermajer  kao komandanti  EUFOR-a, poslije Placera, nisu pokazali toleranciju prema secesionističkim scenarijima pa su, pored ostalog, dio trupa razmjestili u Orašje i Bijeljinu. Takođe, pojačali su prisustvo svojih trupa u RS-u.

Zašto je Mađarskoj toliko stalo do toga da njihov general bude zapovjednik EUFOR-a? Izgleda da se radi o prestižu, jer je prošle godine mađarski generalmajor Ferenc Kayari bio komadnant KFOR-a na Kosovu, a u istom periodu načelnik štaba EUFOR-a bio je također Mađar, brigadni general Zoltán Somođi. Ovi generali su izgleda bili Orbanovi aduti da bi pokazao koliko je za mir u Evropi – i nije na tome stao.

S druge strane, većom ulogom u mirovnim misijama Orbanova vlada vjerovatno želi pridobiti pozitivne poene na međunarodnom planu u situaciji kada je Mađarska u Evropskoj uniji izložena kritikama zbog odluka kojima se slabi demokratija, kao i medijske slobode i narušavaju temeljna ljudska prava.

Skeptici upozoravaju da bi mađarski general Štic kao komandant EUFOR-a  eventualno u nečemu mogao pogodovati Republici Srpskoj, ali mislim da ne treba preuiducirati. Tim prije što će njegov prvi saradnik, načelnik štaba, biti brigadni generala Ovidije Lungua iz Rumunije.

Ovih dana Vijeće sigurnosti UN-a produžilo je mandat EUFOR-u za još jednu godinu što znači da je međunarodnoj zajednici i te kako stalo do toga da u BiH bude mir i da se njen suverenitet i integritet na ugrožava ni izvana, ni iznutra. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)