Dogodilo se ono što se očekivalo – Ruska Federacija je izvršila invaziju na Ukrajinu i tako pokazala da je snaga vojne sile jača od diplomatije i odvraćanja od rata. Moskva je prvo krenula da vojno pomaže ruske separatiste u republikama Donjeck i Luganjsk, a zatim prodrla u dubinu ukrajinskog teritorija, a u tome joj se pridružila i Bjelorusija. Rusija je napala Ukrajinu s kopna, iz zraka i s mora, što je najveći takav napad na drugu državu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva želi nametnuti Ukrajini “neutralan status”, demilitarizirati je i ukloniti vladu naklonjenu Zapadu. Dodao je da će se trajanje ruske operacije odrediti po njenim rezultatima i opravdanosti. O tome će odlučiti vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ruske Federacije Vladimir Putin.
Russians bombed a civilian apartment complex in Chuhuiv, near Kharkiv pic.twitter.com/DwsXmIKN3i
— Alexander Lourie (@AlexanderLouri4) February 24, 2022
Može se reći da je u ovoj partiji šaha između Rusije i Ukrajine Moskva igrala bijelim figurama i tako vremenski i prostorno usmjeravala njen tok. I dok je Putin mjesecima gomilao vojne potencijale, dotle su Amerikanci i druge člancie NATO-a samo upozoravale i oprezno prijetile čemu Moskva nije pridavala neku važnost. Doduše, zapadni saveznici su naoružavali ukrajinsku vojsku, ali su Rusi znali da kad napadnu da će Ukrajina ostati sama, jer nije članica NATO-a i taj pakt u ovom sukobljavanju mora ostati po strani.
Mnogi analitičari smatraju da je upravo NATO uvalio Ukrajinu u ovu situaciju budući da je htio da je primi u svoje članstvo, i pored odlučnog protivljenja Rusije. Više puta Moskva je upozoravala da neće dopustiti da joj prijemom Ukrajine NATO dođe pred kućni prag i da će takav scenariji na svaki način spriječiti. Kad rusko protivljenje u pregovorima nije shvaćeno ozbiljno, Moskva je krenula u invaziju. Tako će, po svemu sudeći, Ukrajina biti kolateralna šteta nadmetanja svjetskih sila.
Ruska invazija na Ukrajinu poremetiće sigurnosnu ahitekturu u Evropi i utjecati na ukupni međunarodni poredak. A da i ne govorimo o velikim ljudskim gubicima na obje strane, kao i razaranju ne samo vojnih nego i civilnih objekata u Ukrajini, jer ratovi su samo donosili zlo, tugu i besperspektivnost, a opet su, kako god su počeli, završavali za pregovaračkim stolom,
Da li bi se neko mogao dovesti u iskušenje da se umiješa u događaje u Ukrajini izvana? Putin je s tim u vezi vrlo odlučan, jer je naglasio Rusija bi imala odgovor na to i dodao:
“Ko god se pokuša umiješati, a kamoli stvoriti prijetnje za našu zemlju, za naš narod, treba znati da će odgovor Rusije biti neposredan i dovest će do takvih posljedica koje nikada u svojoj povijesti niste vidjeli. Spremni smo na svaki razvoj događaja, sve potrebne odluke u tom smislu su donesene. Nadam se da ću biti poslušan.”
NATO će zaštititi svoje članice koje se graniče s Ukrajinom – Poljsku, Slovačku, Mađarsku i Rumuniju, kao i baltičke države – ukoliko bi se borbene operacije prenijele na njihovo područje.
Za sada se ruska invazija ograničila na Ukrajinu, jer Rusija ne želi rat s NATO savezom, a ni ovom vojnom savezu nije do sukobljavanja s Ruskom Federacijom. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)